VELIKI BREND SRPSKE MEDICINE: Beogradska škola bila je majka desetini novih fakulteta

Biljana Radivojević

31. 12. 2020. u 18:00

KAD razmišlja o Medicinskom fakultu, na kojem je proveo radni vek kao profesor neurologije, akademiku Vladimiru Kostiću, predsedniku Srpske akademije nauka, uvek pada na um jedna divna crno-bela fotografija iz 1924. godine, iz datoteke Vladana Đorđevića. Na njoj je osam vrlo elegantnih, u crnim renegdotima, muškaraca koji su jako zamišljeni, očigledno svesni velike obaveze koju su na sebe preuzeli.

ВЕЛИКИ БРЕНД СРПСКЕ МЕДИЦИНЕ: Београдска школа била је мајка десетини нових факултета

Vladimir Kostić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti

Tih osam profesora u jednom prostoru akademiku Kostiću pravi asocijaciju na drugu priču, da su oni posle četiri godine od osnivanja fakulteta, gradili školu ab ovo, podizajući zgrade, preseljavajući se iz nekakvih neuslovnih improvizacija u prve kliničke objekte. Neki od njih su bili i bukvalno graditelji tih zgrada po replikama Bečkog univerziteta, a pojedini su godinima živeli u institutima koje su gradili, poput profesora Đorđa Joanovića. Akademik Kostić to ističe zato što mu se čini da, ako je njihov san bio Medicinski fakultet u Beogradu, oni su u najbukvalnijem smislu živeli u svom snu, odnosno imali adresu u svom snu.

NIZ STEPENIŠTE zgrade dekanata, gde se i danas mladi po završetku studija slikaju sa članovima porodica i prijateljima, za 100 godina je sišlo 41.195 studenata. Na te iste stepenice se, kako primećuje akademik Kostić, naslonilo preko 3.400 doktora medicinskih nauka. A ista ta škola je bila Magna Mater, odnosno Velika Majka niza novih fakulteta. I, ako postoji nešto što je, kako akademik Kostić kaže, "da nepotrebno upotrebi" stranu reč - brend srpske medicine, onda je to definitivno beogradski Medicinski fakultet.

Kostić pamti neke velike profesore, seća se njihovih predavanja, načina kako su se ophodili sa studentima, ali mu se čini da fakultet nije izgubio na svoj kondiciji, da još aulama te škole hodaju oni koji će, takođe, biti zapamćeni kao veliki.

Što se njega lično tiče, ta škola je adresa svih njegovih interesovanja. U tim istim aulama i amfitetatrima su se pre 68 godina susreli otac i majka akademika Kostića, kao studenti. On je dete iz studentskog braka, i njemu je kuća rođenja Medicinski fakultet u Beogradu. - Pre 67 godina ja sam došao na svet i bez ikakvih pritisaka izabrao da studiram medicinu, uspeo sam da napravim karijeru i svoj stručni opus u toj školi. Za njega nema svetije zgrade od dekanata Medicinskog Fakulteta -"ima većih i ima lepših, ali za mene nema značajnijih" - kaže akademik Kostić.

OD PRVOG predavanja koje je tog 9. decembra 1920. održao francuski đak dr Niko Miljanić, kojim je zvanično počela nastava na Medicinskom fakultetu, sve ostalo je - istorija. Profesor Branislav Filipović, upravnik Instituta za anatomiju, koji nosi ime Nika Miljanića, podseća da ti počeci nastave nisu bili nimalo laki. Regent Aleksandar je potpisao saglasnost da prvi Institut na Medicinskom fakultetu, može da nabavlja kadavere, leševe na kojima će studenti učiti, a Miljanić je dobio tadašnjih 300.000 dinara u zlatu, što je bio veliki novac.

Godinu dana kasnije je počelo zidanje zgrade Instituta, čijim je završetkom 1928. dobijena svoja kuća, koja je i danas najlepša u krugu fakulteta. Osnivani su i drugi instituti, dr Aleksandar Kostić, takođe francuski đak, osnovao je Institut za histologiju, Rihard Burjan, Nemac po nacionalnosti, ali pravoslavac po veri, osnovao je Institut za Fiziologiju. Filipović kaže da je sve to doprinelo da Medicinski fakultet napreduje. Došli su ruski imigranti kao profesori na internoj medicini, patologiji i drugim kliničkim predmetima, tako da su oni sa našim profesorima: Vojislavom Subotićem, koji je rodonačelnik srpske hirurgije, Đorđem Nešićem, koji je osnovao očnu kliniku, i drugima, napravili mogućnosti da ovaj fakultet bude na dobrom glasu.

KOLIKO je bitan Medicinski fakultet u Beogradu, profesor Filipović objašnjava i činjenicom da su njegovi profesori osnovali fakultet u Skoplju, Nišu, potom velikim delom u Podgorici, zatim Sarajevu, Tuzli, Novom Sadu, sve sem u Zagrebu i Osijeku. Medicinski fakultet u Prištini je dugo bio pod patronatom beogradskog, i sad kada postoji kao istureno odeljenje u Kosovskoj Mitrovici, beogradski profesori ga nisu napustili. Fakultet u Kragujevcu osnovan je kao istureno odeljenje beogradskog Medicinskog fakulteta. Institut za anatomiju je, kao njegova prva "ćelija", kako kaže profesor Filipović Alma mater, majka hraniteljica svih lekara i svi su tu dobrodošli.

Ko dobro poznaje anatomiju on postepeno shvata suštinu funkcionisanja kroz ostale predmete, ali profesor Laslo Puškaš, šef katedre, kaže da anatomija nije važna samo u tom smislu što saznajete građu ljudskog tela - ona je vežbalište za ono što vam predstoji. Ona je "rimsko pravo", koje veličaju na pravima, samo što na Medicinskom fakultetu ima bar pet tako velikih predmeta, "da se čak i psihičko stanje studenata dovodi u pitanje kada uče gradivo iz pet puta po 1.000 strana". Puškaš podseća da su prvi profesori bili kaplari, francuski đaci, i da je i način ophođenja sa studentima bio francuski, oni su bili - gospoda studenti.

VEĆ ČETVRT veka na Medicinskom fakultetu postoji i nastava na engleskom. Profesor Valentina Blagojević, rukovodilac nastave na engleskom, sabrala je da je za prvih 20 godina natave na engleskom diplomiralo 220 studenata, a 189 u poslednjih pet godina. I zbog toga je ovaj fakultet prepoznat na edukacionoj mapi Evrope. U prve dve decenije ove nastave upisano je 250 studenata, a u poslednjih pet godina 482. Interesovanje je ogromno, ali su kapaciteti na ovoj nastavi oko 100 studenata godišnje.

Naučnoistraživački rad je bio i ostao jedan od glavnih pokretača Medicinskog fakulteta u Beogradu od njegovog osnivanja do danas. Na to ukazuje i profesor dr Tatjana Pekmezović, upravnik Instituta za epidemiologiju, oblasti medicine koja je sada zbog pandemije kovida 19, pod reflektorima možda više nego ikad. Fakultet je u poslednjih pet godina imao 30 naučnih projekata, 300 nastavnika je išlo u radne posete u inostranstvo, a 150 je od mesec do pola godine provelo na usavršavanju u inostranim centrima. Nastavnici ovog fakulteta objavili su više od 2.700 naučnih publikacija samo u poslednjih pet godina.

KRAJ

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri