SRPSKI STANDARD NA POLA PROSEKA EU: "Evrostat" o kupovnoj moći i rashodima domaćinstava u svim zemljama Starog kontinenta

E. B. TALIJAN

22. 12. 2020. u 10:32

KUPOVNA moć stanovništva u Srbiji prošle godine je bila za polovinu ispod proseka Evropske unije. Preciznije, stvarna individualna potrošnja domaćinstava u našoj zemlji, kojom se meri materijalno blagostanje, iznosila je 49 odsto od evropskog proseka.

СРПСКИ СТАНДАРД НА ПОЛА ПРОСЕКА ЕУ: Евростат о куповној моћи и расходима домаћинстава у свим земљама Старог континента

Foto D. Milovanović

Ovo pokazuju podaci evropske statističke službe "Evrostat", koji se odnose na lanjsku potrošnju po stanovniku. Gotovo ista situacija, za jedan procenat manja vrednost, kod nas je zabeležena i u 2017. i 2018. godini.

Među članicama EU najniži nivo stvarne potrošnje lane su, kao i prethodnih godina, imale Bugarska, Hrvatska i Mađarska, između 57 i 67 odsto od evropskog proseka. Najveću kupovnu moć imaju građani Luksemburga, Nemačke i Austrije, od 18 do 35 procenata iznad proseka EU.

Kada su u pitanju rashodi domaćinstava, podaci "Evrostata" za prošlu godinu pokazuju, da porodice u Srbiji najviše troše na hranu i bezalkoholna pića, 23,6 odsto, dok u EU gotovo upola manje odlazi za ovu kategoriju, svega 13 procenata od kućnog budžeta. Oni najviše izdvajaju za stanovanje i račune, 23,5 odsto, a za naše građane je ova stavka na drugom mestu, sa udelom od 20,1 procenat u ukupnim ličnim troškovima. Na začelju srpskih izdataka su restorani i hoteli koji učestvuju sa 3,2 procenta, dok je ova kategorija na četvrtom mestu u potrošnji Evropljana sa 8,7 odsto. Slični podaci zabeleženi su i prethodnih godina.

Žarko Malinović, iz Privredne komore Srbije, ističe da "Evrostatov" model u kome izvlače prosek za EU predstavlja mešanje "jabuka i krušaka", jer su razlike među članicama velike, ali da su podaci koji se odnose na pojedinačne zemlje korisni. Kada je u pitanju struktura potrošnje srpskih domaćinstava u odnosu na evropska, on naglašava da na to utiču brojni faktori, u koje spadaju i potrošačke navike i kulturološke razlike.

- Zna se kakve su naše prosečne plate i činjenica je da imamo nisku platežnu moć, ali kada su u pitanju troškovi za hranu, oni su kod nas dominantni, jer se mi uglavnom hranimo kod kuće - navodi Malinović. - Zato su naši rashodi za restorane manji, dok je na Zapadu situacija drugačija, oni više obroka konzumiraju van svojih domova. Kod njih je hrana u ugostiteljskim objektima neuporedivo skuplja.

Na Zapadu je kod radno aktivnog stanovništva trend, kako navodi, da iznajmljuju stanove. Naši građani, kada su u mogućnosti, odlučuju se na dugoročno zaduživanje i kupovinu nekretnina, koje su ovde znatno jeftinije nego kod njih.

- U Srbiji postoje i razlike među generacijama, starije su lakše sticale stanove , dok su mlađe prinuđene da uzimaju kredit i onda imaju veća izdvajanja za tu kategoriju, a onda sve to ulazi u prosek - precizira Malinović.

NAJMANjE ZA OBRAZOVANjE

MEĐU zemljama EU, Rumuni najviše troše za hranu i bezalkoholna pića, čak 26 odsto, Hrvatska i Bugarska za osam procenata manje, a najmanje Irska, svega 8,6 odsto. U regionu, građani Bosne i Hercegovine najveći deo kućnog budžeta izdvajaju za ovu stavku, 28,8 procenata, a Crna Gora 24,5 odsto.

Domaćinstva u Srbiji najmanje troše za obrazovanje, 1,2 procenta, a takva je situacija i u EU, gde ova kategorija čini tek 0,9 odsto ukupnih troškova.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZBOG OVOGA JE ĐOKOVIĆ OTPUSTIO IVANIŠEVIĆA? Da li je ovo kap koja je prelila čašu... (VIDEO)