KAJSIJA NEMA NI ZA SLATKO: Martovski mraz desetkovao rod narandžastog voća u čačanskom kraju

V. ILIĆ

24. 07. 2020. u 14:00

UZGAJIVAČI kajsija u čačanskom kraju ove godine obraće tek deseti deo uobičajenog roda, u pojedinim voćnjacima i manje, jer je ovu voćku martovski mraz već "obrao".

КАЈСИЈА НЕМА НИ ЗА СЛАТКО: Мартовски мраз десетковао род наранџастог воћа у чачанском крају

Foto VN

Posebno su pogođeni zasadi u Miokovcima, selu poznatom kao prestonici kajsije, jer se ovde kajsija uzgaja na oko 250 hektara, a prosečni godišnji prinosi su oko 3.500 tona.

Tradicionalni kupci miokovačke kajsije - Rusi dolazili su i ove godine da otkupe najveće količine ove voćke, ali voćari nisu imali da im prodaju, kao što vole da kažu uzgajivači, ni za slatko. Kod pojedinih domaćina, gde se ranije sa jednog stabla bralo i do 200 kilograma, ove godine nisu mogli da uberu ni dva kilograma narandžastog voća.
Jedan od poznatih uzgajivača iz Miokovaca - Aleksandar Stojanović, koji uzgaja kajsiju na 3,5 hektara i kome su prosečni prinosi do ove godine išli i više od 60 tona, veli da će iz njegovog voćnjaka put srpskih trpeza otići svega tona kajsije.

OSIGURANjE

OVE godine su jedino voćari koji su osigurali svoje zasade od mraza mirno sačekali sezonu berbe. Takvih je, međutim, malo, pa je sigurno da će osiguravajuće kuće od sledeće godine u Miokovcima imati dosta posla.

Ovako lošu godinu ne pamte ni mnogo stariji meštani, veoma je teška situacija, pošto upravo od prodaje kajsija živi najviše domaćinstava u ovom selu. Naši stalni kupci, koji su nam prethodnih godina kupovali po 10 tona, sada traže bar dve, ali mi nemamo šta da im prodamo. Neki nam nisu ni verovali da su grane potpuno prazne i dolazili su da provere, kad su obišli stabla videli su kakva je zapravo situacija i da u voćnjacima vlada pustoš - rekao nam je Aleksandar.

Pošto roda gotova da i nije bilo za veću prodaju, ove godine nije bilo ni otkupne cene. Voćari su uglavnom sav rod ostavljali za kućnu upotrebu, za džem, nešto malo za rakiju. Velika je potražnja na čačanskoj pijaci, kao i među domaćicama koje su navikle da ostavljaju džem i slatko od kajsija, pa voćari prodaju male količine po ceni od 80 do 100 dinara za kilogram. Drugi su se odlučili da ostave veću količinu džema, pa da tako bar nešto zarade.
- Skuvala sam oko 200 tegli džema, jer za toliko je u voćnjaku bilo kajsija. Sada prodajem teglu od 700 grama za 300 dinara. Morali smo barem nešto da izvučemo od ovogodišnjeg roda, mada je to mizerno - kazala nam je Mirjana Lazović, koja ima zasade pod kajsijom na obroncima Jelice.
Pojedini stručnjaci ističu da je došlo do promene klime, što posebno utiče na osetljivu kajsiju, pa se mnogi voćari u Miokovcima okreću proizvodnji jabuka ili šljiva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna