ZABRINJAVAJUĆI PODACI KLIMATSKE SLUŽBE EVROPSKE UNIJE: 2020 je bila jedna od najtoplijih godina u istoriji merenja temperature

J.Ž.S.

08. 01. 2021. u 12:24

GODINA 2020. uz 2016. najtoplija je godina od početka merenja, objavila je klimatska služba Evropske unije. Zemlja je prošle godine i dalje bila na putu brzog zagrevanja, što bi moglo pogubno da utiče na čovečanstvo.

ЗАБРИЊАВАЈУЋИ ПОДАЦИ КЛИМАТСКЕ СЛУЖБЕ ЕВРОПСКЕ УНИЈЕ: 2020 је била једна од најтоплијих година у историји мерења температуре

Foto: EPA

Šest godina od 2015. najtoplijih je šest godina od početka merenja, kao što je i 20 od protekle 21, što je dokaz kontinuiranog trenda, izvestila je Služba za klimatske promene Copernicus (C3S).

Prošlogodišnji rekord od 1.25 Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba još više zabrinjava jer se dogodio bez uticaja periodičnih prirodnih klimatskih događaja poznatih kao El Ninjo, što je u 2016. dodalo dve desetine stepeni na prosek za 2016., prema NASA-i i Britanskom meteorološkom zavodu.

- Prilično je jasno da će, u odsutnosti uticaja fenomena El Ninjo i La Ninja na godišnje temperature, 2020. biti najtoplija od početka merenja - kazao je u razgovoru za AFP Zeke Hausfater, direktor za klimu i energiju na institutu u Oklandu u Kaliforniji.

Tokom fenomena El Ninjo, koji se događa svake dve do sedam godina, tople površinske vode u tropskom delu Tihog okeana mogu da povećaju globalne temperature. S druge strane, fenomen La Ninja, poput onog koji se trenutno događa, ima suprotni učinak hlađenja.

Prethodna 2020. se izdvaja po neverovatnim vrućinama, što je još jedan podsetnik hitnosti ambicioznog plana smanjivanja emisija štetnog zračenja kako bi se sprečile pogubne posledice na klimu u budućnosti - rekao je direktor C3SKCarlo Buontempo.

U 2015. države su se obavezale da će da ograniče porast globalnih temperatura na ispod dva Celzijusa, a po mogućnosti i na ispod 1.5 stepeni. Izveštaj UN-a nakon toga je definisao 1.5 stepeni kao sigurni prag.

Uz nešto preko jednog stepena otopljavanja do sada, svet je suočen s poplavom smrtonosnih suša, toplinskih udara, kiša koje izazivaju poplave i superoluja koje postaju razornije zbog rastućih nivoa mora.

U 2020. zabeležen je rekorani broj uragana na Atlantiku, toliko da Svetska meteorološka organizacija, koja im daje imena abecednim redom, više nije imala raspoloživih slova.

Neka su područja sveta prošle godine suočena sa otopljavanjem znatno iznad globalnog proseka, prema izveštaju Kopernikusa koji se oslanja na satelitske podatke.

Evropske prosečne površinske temperature tokom 2020. porasle su 2.2 Celzijusova stepena iznad predindustrijskih nivoa i gotovo pola stepena iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka.

Otopljavanje područja Arktika bilo je čak i spektakularnije i na severu Sibira i u delovima Arktika gde je zabeleženo sedam stepeni iznad granice zabeležene sredinom 19. veka..

Šumski požari u Sibiru koji su trajali do jeseni oslobodili su rekordnih četvrtinu milijarde tona ugljjen dioksida u atmosferu što odgovara godišnjoj emisiji Španije Egipta ili Vijetnama.

Nivo ugljen dioksida u atmosferi Zemlje dostigle su rekord od 413 čestica na milion, gotovo 50 posto više nego početkom 18. veka pre nego što je sagorevanje fosilnih goriva počelo da emituje gasove staklene bašte u atmosferu, piše C3S.

Te granice bez presedana dostignute su uprkos padu od sedam stepeni u emisijama zbog pandemije i zatvaranja saobraćaja.

- S obzirom na to da se ugljen dioksid akumulira u atmosferi poput vode u kadi, smanjivanje protoka vode kroz slavinu za sedam odsto rezultira time da nivo CO2 raste samo malo sporije. Moramo potpuno zatvoriti slavinu da bismo opet postigli održivu klimu - rekao je Stefan Rahmstorf, iz Instituta za klimatske promene u Potsdamu.

Globalne emisije stalno rastu i ostaje nejasno hoće li se čovečanstvo vratiti životu po starom ili će početi da smanjujei zagađenje ugljenikom dovoljno brzo da izbegne katastrofalne posledice po klimu.

Čak i da nacije ispune obećanja iz Pariskog klimatskog sporazuma, planeta bi se i dalje zagrejavala više od tri stepena Celzijusa tokom ovog veka.

- Svet se zagrava kontinuiranim tempom od oko 0.2 stepena na svakih 10 godina od 1970. zbog ljudskih emisija ugljen dioksida i drugih gasova staklene bašte.. Ako nastavimo sadašnjim tempom,prag ćemo od 1.5 stepena sredinom 2030-ih -, upozorava Hausfather

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KO ĆE DA NAPIŠE REZOLUCIJU O SRPSKIM ŽRTVAMA U SREBRENICI? Porodice žrtava ogorčene sramnim planovima dela međunarone zajednice