Rad nedeljom i za praznike ublažio bi posledice korone, smatraju trgovci u Crnoj Gori i poručuju: Pazari spas od krize

Z. Z.

27. 06. 2020. u 10:45

U svetlu pandemije, prodavci traže da se preispita Zakon o unutrašnjoj trgovini

Рад недељом и за празнике ублажио би последице короне, сматрају трговци у Црној Гори и поручују: Пазари спас од кризе

Privrednici na sastanku Privredne komore

ODBOR trgovine Privredne komore još jednom je pozvao Ministarstvo ekonomije da preispita Zakon o unutrašnjoj trgovini koji je omogućio da nedelja u trgovinama od oktobra prošle godine bude neradna.

- Tražimo da se omogući rad nedeljom tokom sezone, kao i tokom državnih praznika, kako bismo ublažili negativne posledice koje je na poslovanje ostavila pandemija. Naveli smo u inicijativi primer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana - naveo je Jovan Lekić, predsednik Odbora za trgovinu. - Sada bismo u julu imali sličnu situaciju, jer je državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, tako da bismo opet imali tri neradna dana uzastopno, uzimajući u obzir i neradnu nedelju. Očekujemo odgovor Ministarstva i Ustavnog suda.

Biljana Jakić, generalna direktorka Direktorata za unutrašnje tržite i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije, saopštila je da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama zbog neradne nedelje. Trgovci, međutim, tvrde da statistički podaci iz septembra i oktobra nisu merodavni, te da će biti još nepovoljniji u sezoni.

- Zakoni treba da budu podsticajni za privrednike kako bi oni ostvarivali povoljnije rezultate i još značajnije doprinosili razvoju države - konstatovali su privrednici.

Na sednici Odbora pokrenuto je i pitanje novog Zakona o radu. Vesna Simović Zvicer, koordinatorka radne grupe za izradu zakona, fokus je stavila na odredbe koje definišu da se godišnji odmor ne može zameniti novčanom nadoknadom, da se zarade isplaćuju isključivo preko žiro računa, te da sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo, kako je rekla, samo kada se overi kod nadležnog organa.

- Poslodavac koji ima više od deset zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta. Ugovor o radu na određeno sada može trajati maksimalno 36 meseci. Nakon toga, poslodavac je u obavezi da zaposlenom da ugovor na neodređeno - navela je Zvicerova.

Privrednike je interesovalo da li postoji mogućnost da se Zakon o radu menja u delu odredaba o bolovanjima.

- Mi više nismo u istom vremenu u odnosu na ono kada je Zakon o radu stupio na snagu. Ovo je vreme korone i duboke krize. Može li se išta učiniti kako bi se Zakon prilagodio ovom vremenu? - pitao je Dragan Janjević iz Kompanije "Donator".

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je poručeno da je Zakon o radu najtransparentniji akt u okruženju, da ga čini više od 20 evropskih direktiva i 20 rešenja koja su ugrađena po preporuci Međunarodne organizacije rada.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije