USPEŠNA GODINA ZA ORLOVE KRSTAŠE: Ornitolozi danonoćno prate Minu, Mihajla, Radenka i Ivanku

Љ. П.

22. 08. 2022. u 13:46

ORLOVI krstaši godinama unazad nezaobilazna su tema u medijima, što zbog činjenice da je to ptica koja krasi grb Srbije i predstavlja nacionalni simbol, kao i zbog toga što je zamalo iščezla sa našeg neba.

УСПЕШНА ГОДИНА ЗА ОРЛОВЕ КРСТАШЕ: Орнитолози даноноћно прате Мину, Михајла, Раденка и Иванку

FOTO: DZPPS

Nedavno, 2016. godine bilo je poznato samo jedno gnezdo krstaša čija budućnost je bila u potpunosti prepuštena sudbini. Te godine Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) započinje rad na međunarodnom projektu PannonEagle LIFE. Zajedno sa partnerima iz još četiri evropske države, članovi i saradnici DZPPS poslednjih šest godina rade na aktivnoj zaštiti krstaša, pre svega kroz otklanjanje i ublažavanje ljudskih faktora koji uzrokuju stradanje ovih ptica.

Danonoćno čuvanje tada jedinog gnezda omogućilo je uspešno gnežđenje i preživljavanje mladunaca. Obilasci terena, saradnja sa lovcima, poljoprivrednicima i raznim institucijama doprineli su da se na području severnog Banata značajno umanje trovanja divljih životinja, posebno ptica, čime su krstaši dobili više šansi za opstanak.

FOTO: DZPPS

Prekretnica se, kako navode u DZPPS, dogodila u proleće 2020. kada su dva nova orlovska para počela da se gnezde na severu Banata. Uz dodatne napore na očuvanju staništa, postavljanju bezbednih gnezda, sprečavanju uznemiravanja, trovanja i ubijanja ptica, u zimu i proleće 2022. u srednjem Banatu još dva para krstaša napravila su gnezda, čime je populacija porasla na pet parova. Dva srednjobanatska para nisu imala uspeha ove godine, jedan je prekinuo gnežđenje zbog nepoznatih razloga, a drugi par je napustio polog od dva jaja usled čestog uznemiravanja poljoprivrednim mašinama.

Saradnici Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije od početka marta dežurali su na terenu u nastojanju da očuvaju mir neophodan za uspešno izleganje i izletanje mladunaca krstaša. Ove impozantne ptice, inače, zahtevaju specifične uslove za uspešno izvođenje potomstva, poput visokog, čvrstog drveća na kojima prave masivna gnezda, dovoljne količine dostupnog plena, kao i odsustvo zagađenja i uznemiravanja.

Veliki trud i zaštita krstaša ove godine doprineli su da se izlegne pet mladunaca, međutim, olujno nevreme krajem juna u Banatu srušilo je jedno gnezdo, a prilikom pada jedan od dva mladunca je nastradao. Druga ptica u tom gnezdu spasena je brzom reakcijom saradnika Društva, lovočuvara Radenka Cvejanovića iz Srpskog Krstura, koji već godina budno motri i brine o orlovima.

FOTO: DZPPS

Od prošle godine kretanja dva mlada krstaša, Mime i Mihajla, prate se uz pomoć savremene satelitske tehnologije. Orlovi dobijaju i metalne i plastične ornitološke prstenove kako bi se znalo njihovo poreklo i starost.

Ove godine akciju obeležavanja krstaša DZPPS sprovelo je uz pomoć Departmana za biologiju i ekologiju PMF_a u Novom Sadu, Lovačkog udruženja „Srpski Krstur“, Lovačkog udruženja „Perjanica“ iz Mokrina, Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ i Mađarskog društva za zaštitu ptica i prirode.

U čast lovočuvara koji je spasao orlića iz Banatskog Aranđelova, taj mladunac po njemu je nazvan Radenko. Drugi obeleženi krstaš, mlada ženka iz gnezda u Mokrinu, nazvana je Ivanka. I Radenko i Ivanka prethodnih dana izleteli su iz gnezda, a trenutno se zadržavaju u neposrednoj okolini svog doma u nepreglednim ravnicama severnog Banata. Uskoro će ih roditelji prisiliti da samostalno love i obezbeđuju obroke. Prva godina života donosi najveće izazove za mlade orlove, šanse za preživljavanje značajno im umanjuju nedostatak hrane, trovanja, upucavanja i stradanja na dalekovodima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?