POGLEDAJTE NESTVARNE DVORCE KOJE PRAVI INŽENJERKA IZ KRUŠEVCA: Dušanka Veljković stvara originalne srednjevekovne građevine (FOTO)
DUŠANKA Veljković, neobična inženjerka iz Kruševca stvara originalne replike unikatnih građevina iz srednjeg veka, istorijski verne, a zanatski - remek-dela.
Foto: S.B.
Dušanka ih “zida” koristeći reciklažne materijale, poput tuba za platno, flaša, plastičnih i kartonskih elemenata, ali prava umetnost nastaje tokom izrade fasade.
- “Obloga” građevine izgleda kao autentični kamen sa patinom,a pravim je od materijala “papir-maše” po recepturi za koju sam nakon eksperimentisanja utvrdila da je najbolja-priča za “Novosti” inženjerka Dušanka Veljković.
- Novinski papir, iscepkan stoji u vodi 24 sata.Nakon sušenja se obradi miskerom kako bi se dobila homogena kaša. Potom se u tu smesu za “gradnju” dodaju drvofiks, sirće, zejtin, prašak za pecivo, fino kukuruzno brašno.Materijal se pakuje u manje najlon kese.
Tek onda kreće “zidanje”.
A neimarski rad neretko traje od ujutro do uveče,jer dobijen materijal mora da se odmah iskoristi,koliko god da je naporna “gradnja”. Smesom se oblaže i oblikuje svaki delić konstrukcije. Kada se nanese na celu građevinu, počinje proces sušenja, čiji je rezultat da se od glatke smese dobije “fasada” identična starinskom kamenu.
- Za ravne krovove vremenom sam birala drugi materijal,osvojila sam “hladni porcelan”, koji se pravi od skroba i drugih elemenata - kaže nam majstor za dvorce.
- I on ima vrlo kratak radni vek i odmah se oblikuje, praktično dok je vruć. Kada se sve završi sledi farbanje akrilnim bojama.
Zbog složenosti celog postupka, grdnja dvorca može potrajati i 15 san. Da se upusti u ovu avanturu, Dušanka se odlučila u želji da predstavi simbole srednjevekovnog Kruševca. Prvo je počela da izrađuje kule Lazarevog grada, rekonstruišući stare građevine na osnovu skica i pročitane literature. Nakon kapija i kula, okrenula se dvorcima, a potom je dodavala i delove gradova, pomoćne objekte, trgovine, kuće, bunare.
Foto: S.B.
I PESMOM NEGUJE TRADICIJU
OSIM što čuva srednjevekovno nasleđe kroz rukorad, Dušanka Veljković,inače,rođena Beograđanka i na druge načine neguje tradiciju,kao što je to činila kao dugogodišnji član “Krsmanca”. Peva kao sopran u Horu “Biseri”. Nosilac je arhijerejske gramate episkopa niškog Irineja 2000.godine. Kao izuzetan promoter Kruševca, dragocen je saradik regionalne privredne komore, Etno-mreže, Turističke organizacije grada Kruševca.
U RUKOTVORNICI I JEDINSTVENE KUTIJE
DUŠANKINA rukotvornica “Domina”, gde nastaju dvorci iz istorije,ali i iz mašte,kroz vreme ispunjavala se i neobičnim kutijama, proizvodima od tkanina, vezom i drugim suvenirima.
- Suprug i ja smo inženjeri drvne industrije i sada već davne 1994.godine otvorili smo firmu za dizajniranje i proizvodnju nameštaja, a po odlasku u penziju 2016,posvetila sam se izradi manjih dekorativnih elemenata, sa idejom da okupim i druge talentovane zanatlije -priseća se Dušanka.-I kutije koje pravimo su jedinstvene,rađene su od izuzetnih materijala,sa vrhunskim okovima i složenim mehanizmima.
Preporučujemo
U KRUŠEVCU JE NAJLEPŠE: Glumica i vizuelna umetnica Biljana Mišić uspešna i u Holivudu
12. 09. 2021. u 12:45
UČE NAJMLAĐE: Svetski dan pružanja prve pomoći obeležen u Kruševcu (FOTO)
11. 09. 2021. u 21:21
NEPOVOLjNA SITUACIJA U RASINSKOM OKRUGU: Zaraženo još 157 osoba, najviše u Kruševcu
11. 09. 2021. u 15:35
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)