NAJSLIKANIJI SIMBOL KRUŠEVCA IZ ALBUMA: U Kući Simića izloženo više od 150 fotografija Spomenika kosovskim junacima
VIŠE od 150 fotografija Spomenika kosovskim junacima, najslikanijeg simbola Kruševca, prikupljeno je tokom rada na izložbi u Kući Simića, koja će pred publikom zbog velikog interesovanja biti sigurno do oktobra.
Austrougarski vojnici pored Spomenika 1915. godine / Foto sa izložbe
Najpoznatiji spomenik u srcu Srbije preživeo je dva svetska rata, svaki trusni istorijski trenutak, brojne društvene i političke promene i osvanuo na skoro svakoj razglednici iz Kruševca. Obavezan je u privatnim albumima Kruševljana, koji su, ujedno, i bili autori fotografija u okviru postavke "Spomenik kosovskim junacima - svedok epohe".
- Od porodičnih, jubilarnih, pijačnih, ratnih, poratnih, slavljeničkih i svih ostalih događaja zabeleženih na Trgu kosovskih junaka, sastavili smo priču o preko stotinu godina trajanja jednog grada, njegovih stanovnika i najsjajnijeg simbola nacionalnog ponosa i večnog otpora zavojevačima, Spomenika kosovskim junacima - napominje Zorana Drašković Kovačević, kustos Kuće Simića i autor izložbe o svedoku jedne epohe.
desetine Kruševljana odazvale su se pozivu da pošalje fotografije obeležja iz privatnih kolekcije, a korišćene su i javne arhive gde je ostavljeno foto-svedočanstvo spomenika, koji je otkriven 1904. godine nakon radova koji su započeti na 500. godišnjicu Kosovskog boja, na Vidovdan 1889. Kamen temeljac za spomenik položen je u prisustvu kralja Aleksandra Obrenovića.
Čast da osmisli i izvede ceo spomenik pripala je prvom srpskom akademskom vajaru, velikom Đorđu Đoki Jovanoviću (1861 - 1953). Najznačajniji deo njegovog stvaralačkog opusa predstavljaju javni spomenici i portreti, među kojima posebno mesto zauzimaju Spomenik kosovskim junacima u Kruševcu, spomenici knezu Milošu u Požarevcu, Josifu Pančiću, Kosti Taušanoviću, Vuku Karadžiću i vojvodi Vuku u Beogradu, kao i niz spomenika na beogradskom Novom groblju.
KAKO je svojevremeno istraživala Ema Radulović (1960-2011), model spomenika u celini je urađen za vreme umetnikovog boravka u Parizu, dovršen 1895. godine.
- Pozitivno je bio ocenjen od strane vodećih autoriteta u Francuskoj skulpturi poslednje decenije 19. veka, za izradu je preporučivan i činjenicom da je figura "Guslara", na Svetskoj izložbi u Parizu nagrađena bronzanom medaljom još 1889. godine - napisala je Ema Radulović.
Spomenik kosovskim junacima svečano je otkriven na dan proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka.
- U ime naroda srpskog predajem vam, dragi moji Kruševljani, za čuvanje ovaj spomenik i ideju koju on predstavlja - rekao je u obraćanju okupljenom narodu kralj Petar Prvi Karađorđević na Vidovdan, 1904. godine.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)