SRPSKOJ NEDOSTAJE OKO 8.000 MAJSTORA: Strana radna snaga, sudeći po broju dozvola, preuzima tržište BiH

Srđan Mišljenović

02. 08. 2025. u 06:43

RADNICI iz Indije, Nepala, Bangladeša, Turske i Kine sve češća su slika na području Srpske. Iako se na nivou BiH godišnje podeli oko 6.000 dozvola za rad, a od čega RS pripadne oko 1.500, na terenu izgleda kao da je broj stranih radnika znatno veći. U Srpskoj, prema procenama, nedostaje između 7.000 i 8.000 kvalifikovanih radnika svih profila, ali mladi ne pokazuju interesovanje za ta zanimanja, zbog čega se traže modeli uvoza radne snage, kaže sekretar Udruženja građevinarstva i industrije u Privrednoj komori RS Mile Petrović.

СРПСКОЈ НЕДОСТАЈЕ ОКО 8.000 МАЈСТОРА: Страна радна снага, судећи по броју дозвола, преузима тржиште БиХ

FOTO: N. Skenderija

Brojna preduzeća se u RS susreću sa nedostatkom tesara, armirača, zidara, keramičara, rigipsera, rukovalaca građevinskim mašina, ali i visokoobrazovanog kadra u toj oblasti.

- Konstantan je nedostatak tih zanimanja i, nažalost, ne očekujem da ćemo ih iz domaćih resursa nadoknaditi. Imamo određeni broj radnika koji su na zalasku karijere, onih koji svoje poslove obavljaju adekvatno. Određen broj je otišao na inostrana tržišta, ali nisu retki koji se u poslednje vreme vraćaju - kaže Petrović.

Dodaje da se u RS traže određeni modeli uvoza radne snage, dodajući da je to neminovno i neophodno.

- Važno je da se u već postojeća privredna društva koja posluju na teritoriji RS i imaju domaće zaposlene radnike, na osnovu određenih procedura, dovedu strani radnici - rekao je Petrović.

Petrović smatra da je zbog svega što se dešava u svetu neophodno da se bezbednosne provere tih radnika obavljaju mnogo ozbiljnije i da se tome posveti više pažnje, a da se procedure za dolazak pojednostave. Prema njegovim rečima, problem je što mlade ne zanimaju ovakvi poslovi, iako su veoma dobro plaćeni.

Građevinarstvo na prvom mestu

PREMA zvaničnim podacima BiH, prošle godine najviše radnih dozvola izdato je za delatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne delatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umetnost, zabava, rekreacija (230)...

- Preduzeća u RS i te kako ulažu u radnu snagu, pa imamo slučajeve da na gradilišta dolaze ljudi koji se nikada nisu susretali sa ovim poslovima i oni bolji radnici troše svoje vreme kako bi osposobili stručnu i kvalitetnu radnu snagu - rekao je Petrović i naglasio i da se zarade u sektoru građevinarstva konstantno povećavaju.

Naveo je da obrazovni sistem u Srpskoj u određenoj meri prati potrebe tržišta, međutim, nema zainteresovanog kadra da se bavi zanatima.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar kaže da glas privrednika i mora biti dominantan i da ih svi ostali trebaju slušati.

- Naša vlast ne razume da su opterećenja na plate visoka, a oni prave tolike troškove, sebi dopuštaju da kupuju najskuplje automobile, da troše nenormalno kao da smo zemlja bogata naftom. Suština je da uvozimo stranu radnu snagu jer domaće nemamo. Domaća odlazi. Tačno je i da naši radnici više ne žele da rade neke poslove. Stvorili smo ambijent u kojem treba kupiti diplomu, biti politički podoban i dobiti posao, a da ništa ne radite - smatra Pavlović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Nova oprema za školu, bolji uslovi za talente: Fondacija Mozzart verna podrška obrazovanju