DECA NIKOME NE GOVORE O BATINAMA Rajićeva: Boje se i stide da prijave šta se dešava u njihovim domovima
MALIŠANI u Srpskoj sve češće su meta nasilnika, bilo da se radi o nasilju u porodici, vršnjačkom nasilju ili seksualnom zlostavljanju.
Foto: Shutterstock/Ilustracija
Podaci MUP RS za prvih sedam meseci ove godine su poražavajući - evidenetirana su 153 slučaja nasilja nad 179 maloletnih osoba.
- Najveći broj prijava odnosi se na krivična dela protiv života i tela nad decom - bilo je 30 ovakvih slučajeva. Imali smo 29 slučajeva seksualnog zlostavljanja i 36 krivičnih dela nasilja u porodici u kojima su žrtve bili najmlađi - naveli su u MUP RS.
Da dečaci i devojčice sve češće trpe nasilje, govore i podaci iz MUP od prošle godine.
- Za prvih sedam meseci 2021. godine bilo je 135 krivičnih dela koja su izvršena nad 154 maloletne osobe. U toku 2021. godine bilo je ukupno 243 ovakva slučaja. Najveći broj njih, 39, odnosio se na krivična dela protiv života i tela. Bilo je 53 slučaja seksualnog zlostavljanja i 68 slučajeva nasilja u porodici - rekli su u MUP-u RS.
Svako nasilje nad detetom je trauma sa teškim i trajnim posledicama. Ipak, nasilje koje se dešava u porodici, u svim njegovim oblicima, predstavlja najteže oblike nasilja uopšte, jer na mališane ostavlja teške fizičke i psihičke posledice, navela je ombudsman za decu Srpske Gordana Rajić.
- Podaci koje smo dobili istraživanjem upozoravaju i da su u 49 odsto slučajeva nasilje u porodici prijavile institucije, organizacije ili udruženja, u 25 odsto slučajeva su prijave stigle od majke, u 20 odsto slučajeva su to bili ostali subjekti, u četiri odsto slučajeva nasilje u porodici prijavio je otac, dok je u samo dva odsto slučajeva samo dete prijavilo nasilje u porodici. I ovo, nažalost, potvrđuje, na šta godinama ukazujemo, da deca ne prijavljuju nasilje koje trpe u porodici, boje se i stide da prijave šta se dešava u njihovim domovima - ističe Rajićeva.
Da je batinanje dece u porastu, govore i podaci savetodavne linije "plavi telefon", koja je od početka ove godine primila 16 prijava sumnji na nasilje nad decom i odraslima, što je tri do četiri puta više u odnosu na ranije godine. Za prvih pola godine primili su 4.800 poziva i 1.000 poruka putem čet savetovanja.
Prvi korak ka smanjenju zlostvaljanja deteta napravila je Vlada RS usvajanjem Strategije za suzbijanje nasilja u porodici 2020-2024, kojom su utvrđeni vizija, strateški pravci i program mera.
PSIHIČKO zlostavljanje
PREMA podacima ombudsmana za decu Srpske, u porastu je i psihičko zlostavljanje mališana.
- U 2019. evidentirano je 237 dece koja su bila žrtve psihičkog nasilja, dok je u 2020. godini, prema podacima centara za socijalni rad, njih 288 bilo žrtva psihičkog nasilja. Mora se imati u vidu da je teško praviti granicu između jednog i drugog oblika nasilja, odnosno jedan od oblika uvek uključuje i druge oblike nasilja - kazala je Gordana Rajić.
Preporučujemo
O SVADBI "PSSST": Šta je Jelena Đoković objavila usred venčanja (FOTO)
12. 09. 2022. u 15:46
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)