KAD KRENE MAGIJA IZ MEŠINE: Braća Jovan i Aleksandar Jovanović od pradede naučili da sviraju gajde
U SELU Prekonoga, u svrljiškom kraju, porodica Jovanović decenijama stvara muzičku čaroliju. Umeću sviranja na gajdama braću Jovana (22) i Aleksandra (20) naučio je pradeda Nikola. Svirao je ovaj instrument punih 78 godina, a on sam, talenat i "zanat" je kao osmogodišnjak nasledio od oca Petronija. A, pred kraj svog života, Nikola je tu ljubav usadio praunucima.
Privatna arhiva
- Pradeda je bio poznati gajdaš u svrljiškom kraju. Nastupao je u Srbiji i u inostranstvu. Svuda gde se takmičio osvajao je nagrade. Dok me je učio da sviram, činilo mi se kao da hodam po mostu prema našim korenima. Otac je svirao frulu, ali i bratu i meni gajde su bile draže, taj trenutak kad mešina pusti magiju - priča nam Jovan.
Privatna arhiva
Seća se i prvog susreta s ovim instrumentom. Plakao je kad čuje gajde, jer se plašio njihovog zvuka:
- Nikola je često svirao u dvorištu i pomogao mi da se oslobodim tog straha. Prvo sam svirao gajdenicu, a kad sam stasao i svrljiške troglasne gajde.
Sviranje na instrumentu koji se sastoji od gajdenice, prtka, mešine i duvaljke od pamtiveka se u svrljiškom kraju smatralo "muškim poslom".
- Gajde su deo neše porodice. Kad pustimo koze mi ih sviramo - kaže Jovan. - Volimo izvorne pesme našeg kraja, a najviše kolo "Svrljiška rumenka". Rado sviram "U livadi pod jasenom", "Jedva čekam da nedelja dođe", "Čoban tera ovčice"...
Zajednički nastupi braće Jovana i Aleksandra donose osveženje na domaćim i međunarodnim festivalima. Nedavno su osvojili posetioce Miholjskih susreta u Svrljigu, manifestacije koju organizuje Ministarstvo za brigu o selu.
Ponekad nedostaje daha...
SVIRANjE gajdi je naporno, ali nama je to u genima. Potrebni su dobra kondicija i kapacitet pluća. Ponekad jedva imam dovoljno daha da završim pesmu - kaže Jovan, koji je svoju prvu zlatnu medalju osvojio u Knjaževcu, a sa folklorom je stigao do mnogih evropskih gradova.
- Sviranje gajdi je naš način da se dublje povežemo s onim što smo nekad bili - Jovan nežno rukama drži gajde. - Tako čuvamo naš identitet.
Oba brata vredno rade na imanju. Istu strast ulažu u rad na njivi kao i u sviranje.
- Nismo oženjeni, živimo sa roditeljima. Devojke vole muzičare, ali gajdaši nisu baš na ceni. Gajde su nepravedno skrajnut instrument.
Gajde koje je Jovanov i Aleksandrov pradeda pravio, potpuno ručno, nalaze se i u Švedskoj, Irskoj, Australiji, Norveškoj, a jedan primerak poklonio je svojevremeno prestolonasledniku Aleksandru Karađorđeviću. I ovo umeće preneo je na praunuke.
- Učio nas je da gajde koje su rukom rađene imaju najlepši zvuk. Govorio nam je da su mašinske možda modernije i lepše, ali njegove su bolje. Gajde se prave od jagnjeće ili jareće kože, a drveni deo je od šljive - priča Jovan. - Šljiva daje najlepši zvuk. I brat i ja više volimo gajde od jagnjeće kože zato što je mekša. Važno je da instrument bude na suvom i toplom, kao i da se leti povremeno provetrava. Za izradu ovog instrumenta neophodno je iskustvo i znanje.
Preporučujemo
"NAJVIŠE BOLOVA IMAM U PREDELU LEVE NOGE" Milić Vukašinović otkkrio u kakvom je stanju
21. 07. 2023. u 22:35
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)