NATO DOBIO GRČEVE U STOMAKU Povratak nuklearnog kolosa: Kako je „Admiral Nahimov” postao plutajuće PVO čudovište i šta to menja u Arktiku
KAD je sivo more na severu zatalasalo pramac 28-hiljadotonca, učinilo se kao da neko vraća vreme. „Admiral Nahimov”, čuvena krstarica iz porodice Kirov, prvi put od 1997. ide samostalno, pod sopstvenom snagom, u Belom moru.
Foto printskrin Jutjub/FP Defense News
Za užu mornaričku publiku to je emotivni trenutak; za stratege Severne flote to je više od simbolike — to je najava da se težište ruske površinske moći vraća na sever, tamo gde led, magla i daljine čine da je dug dolet i snažna PVO presudna valuta.
Put do ovog trenutka trajao je gotovo koliko i karijera jednog oficira: prvi reaktor je ponovo pokrenut krajem decembra 2024., drugi 2. februara 2025. godine, a zatim su usledile tehničke radnje poput demagnetizacije trupa i priprema za ispitivanja na moru. Mornarica je, uoči ovog leta, dobila zeleno svetlo da brod izađe na morske/fabričke probe, što je i učinjeno u avgustu.
ZAŠTO JE BAŠ OVAJ BROD VAŽAN?
Kirov je jedina nuklearno-pogonjena klasa velikih površinskih borbenih brodova danas. Nuklearni pogon daje ogromnu autonomiju i visoku krstareću brzinu na velikim daljinama, ali donosi i kompleksno održavanje. Od raspada SSSR-a Rusija nije polagala kobilice novih krstarica ili „velikih” razarača; umesto toga, odlučila je da „prepakuje” sovjetske platforme savremenim senzorima i vertikalnim lanserima, čineći ih relevantnim za 21. vek. „Nahimov” je najambiciozniji primer tog pristupa.
Srce modernizacije kuca u pramcu: 20 masivnih lansera P-700 „Granit” ustupilo je mesto 80 univerzalnih ćelija UKSK (3S14). Te ćelije nose 3M14 „Kalibar” za udare po kopnu (u otvorenim izvorima procenjen domet do 2.500 km), P-800 „Oniks” za teške protivbrodske zadatke i 3M22 „Cirkon”, hipersoničnu krstareću raketu koja je postala simbol nove generacije dalekometnog udara. Tako je najveći površinski borbeni brod dobio fleksibilni „štit i mač”: iz istog seta ćelija dolaze različiti projektili, sa različitim profilima leta i brzinama.
Ako ofanzivni arsenal daje „zalog za udar”, odbrana je ono što „Nahimova” pretvara u plutajuću zonu A2/AD. Modernizacija je dodala još oko 96 vertikalnih ćelija rezervisanih za dugometne PVO rakete. Tu se specijalizovani izvori slažu u brojci, ali razilaze u imenu sistema: zapadni deo navodi Fort-M/S-300FM, drugi na istoku pišu o „navalizovanom S-400” (u praksi rakete porodice 48N6/40N6). Zvaničan, detaljan „spisak” raketa nije javno objavljen, ali je nesporno da brod dobija višeslojnu PVO: dug domet u ćelijama, a blisko-srednji domet poveren šest sistema Pancir-M, uz CIWS AK-630. U zbiru, to je veoma gust PVO kišobran koji putuje brzinom nuklearne krstarice.
Foto printskrin Jutjub/FP Defense News
KOLIKO JE TO ZAPRAVO MOĆI?
U poređenjima koja kruže među analitičarima kako na istoku tako i na zapadu, 96 PVO ćelija na brodu se često ilustruje kao „tri bataljona” S-400 (na kopnu: 8 lansera × 4 rakete = 32 po bataljonu). To nije matematički prevod operativne prakse — brodska arhitektura nije isto što i kopneni puk — ali slika pomaže da se razume razmera: jedna platforma nosi količinu dugometnih PVO raketa kakvu mnoge države ni u zbiru nemaju.
U međuvremenu, detalji se i dalje kristališu. Jedan deo izveštaja govori o ukupno 176 VLS (80 udarnih + 96 PVO), drugi pominje 174. Takva odstupanja nisu neuobičajena u ranoj fazi posle isplovljavanja iz dvorišta pogotovo kada je u pitanju zemlja koja od toga tradicionalno ne pravi holivudski film — brojke i raspored će se gotovo sigurno precizirati kako probna kampanja bude odmicala i kako se više tehničkih podataka pojavi u javnosti. Ono što već danas jeste izvesno: nijedan drugi aktivni površinski brod na planeti ne nosi toliko ćelija i tako raznovrstan paket projektila.
ČEMU SVE TO SLUŽI BAŠ NA SEVERU?
Arktik je dalek, surov i klimatski nepredvidiv, a tamo gde je kopnena infrastruktura retka, brzo pomeranje teškog PVO/PRO „kišobrana” postaje presudno. Nuklearni pogon (od čak dva reaktora) dopušta „Nahimovu” da u kratkom roku pokrije ogromne daljine, da štiti udarne grupe i komunikacione pravce, ali i da nadkriva vazdušni prostor iznad ključnih tačaka. Kada se tome doda udarni paket Kalibar/Oniks/Cirkon, dobija se brod koji istovremeno kažnjava daleko i odbija visoko — retka kombinacija u svetu današnjih mornarica.
Priča o ovom brodu je, naravno, i priča o ceni i vremenu. Modernizacija je počela 2014, više puta je pomerana, i tek 2025. vidimo dugoočekivani izlazak na probe. To nije iznenađenje: preurediti brod da primi osamdeset UKSK i skoro stotinu PVO ćelija, povezati sve sa novom elektronikom, radarima i borbenim sistemima, i uskladiti sa nuklearnim pogonom — to je poduhvat koji menja čitav „metabolizam” platforme. Zato su ovolike pauze i kašnjenja pre znak obima zahvata nego „spore ruke”.
„Nahimov” je sad na vodi — ono što sledi su talasi proba, od navigacije i energetike do gađanja i integracionih testova. Tek po završetku te kampanje znaće se sve fino podešeno: koje tačno PVO rakete su u paleti, koliko i kako su raspoređene, kojim tempom se prebacuje između profila misija. Do tada, ostaje nam impresija enormnog broja ćelija i neuobičajeno guste PVO/udarne kombinacije na jednoj palubi — i činjenica da se epicentar te moći nalazi baš tamo gde će Rusiji biti najpotrebniji: u Severnoj floti.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - Helikopteri Ka-32 i Super puma u akciji gašenja požara u Kamenoj gori
FICO ŠOKIRAN PONAŠANjEM TRAMPA: Vidno uznemiren susretom alarmirao Evropu
SLOVAČKI premijer Robert Fico rekao je liderima Evropske unije na samitu prošle nedelje da ga je "šokiralo" raspoloženje predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa tokom njihovog sastanka u Mar-a-Lagu, izjavilo je više evropskih diplomata, objavio je danas briselski Politiko.
28. 01. 2026. u 07:48
VOJSKA NA ULICAMA PEKINGA Kina u fazi unutrašnjeg obračuna: Hapšenja u vrhu armije za izdaju u korist SAD (VIDEO)
KINA se suočava sa jednim od najtežih trenutaka unutrašnje političko-bezbednosne nestabilnosti u poslednjoj deceniji.
28. 01. 2026. u 07:00
SADA JE SVE OTKRIVENO! Evo zbog čega Dušan Mandić nije bio na prijemu kod Vučića
Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je u zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu pošto je u nedelju u finalu pobedila Mađarsku 10:7, međutim mnogi nisu znali sa kakvim problemima se nosio selektor Uroš Stevanović.
28. 01. 2026. u 12:38
Komentari (0)