FRANCUSKA KNJIGA SPALA NA MAROKO: Posle proterivanja pariskih snaga iz Sahela, zategnuti odnosi i sa Alžirom i Tunisom
Hoće li, posle Sahela, Francuska, izgubiti i veliki deo još jednog svog tradicionalnog strateškog uporišta, Magreb?
Foto: Profimedia/Ilustracija
- Proterana iz pojasa Sahela, od Nigera do Senegala, Francuska se suočava sa lošim vetrom u Alžiru i Tunisu – pisao je nedavno nedeljnik "Poen".
Uz opasku da će 2024. godina u Parizu "ostaviti ukusus pepela", poznati magazin podseća da su zastava trikolora i njeni vojnici izbačeni iz Nigera i Čada, kao i da će napustiti Senegal i Obalu Slonovače, nakon što su prethodno isterani iz Malija i Burkine Faso. Sve se to, naglašava se, odvija se pod uticajem Rusije.
- U Sahari, u modi je moskovska sivomaslinasta boja – naveo je ovaj list.
Najveća francuska vojna operacija od Alžirskog rata, u Sahelu, s ciljem da se domaćem stanovništvu pomogne u borbi protiv islamista, nije u potpunosti ispunila očekivanja. Od kako se 2013. godine angažovala u Maliju, Francuska nije uspela ovoj državi da povrati suverenitet nad separatističkim regionima na severu zemlje. Ali, u Parizu naglašavaju da su sprečli stvaranje "Sahalistana" i da Bamako nije postao Kabul. To se vidi i kao akcija koja je znatno otupila oštricu islamista ka Evropi, ali stanovništvo na terenu nije zadovoljno.
Vlasti u Parizu pokušavaju da minimiziraju povlačenje iz Sahela, isticanjem da se samo menjaju strateški prioriteti zemlje usled rata u Ukrajini, kao i da se politika prema Africi sada osmišljava na drugi način. Istovremeno, Francuzima se zamera i to što je podržavala često nepopularne, manjinske i brutalne režime zatvarajući oči pred lažiranim izborima i ugušenim pobunama, kao što je to bio slučaj u Čadu.
Na red je, izgleda, došao Magreb. Odnosi između zvaničnog Pariza i Alžira su poprilično nategnuti. Alžir je povukao svog ambasadora u Francuskoj, a uhapsio je i pisca Bualema Sansala. Odnosi su naročito zategnuti od kako je krajem prošle godine, posle trodnevne posete predsednika Emanuela Makrona Rabatu, Francuska priznala Maroku suverenitet nad Zapadnom Saharom, bivše španske kolonije koja se graniči s Mauritanijom i Alžirom, bogatu prirodnim nalazištima.
Analitičari procenjuju da je Francuska ovim potezom odlučila da prednost u svojim odnosima da raznovrsnijoj i dinamičnijoj marokanskoj privredi. Takođe, osim fosfata i ribe u obalnom pojasu, Zapadna Sahara je iskočila u prvi plan zbog obnovljive solarne energije.
Ni sa Tunisom ne cvetaju ruže. Primer za to je hapšenje, jesenas, francuskog doktoranda Viktora Dipona, pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je istraživao za svoju tezu, o društveno-profesionalnim kretanjima mladih učesnika revolucije 2011. godine. Tunišanske vlasti ocenile su da je bio pretnja za državnu bezbednost. Bio je u zatvoru nešto više od tri sedmice i francuske vlasti su se aktivno angažovale na njegovom oslobađanju. Sve to se događa u klimi serije političkih tenzija i hapšenja u Tunisu koje vlasti ove zemlje opravdavaju kao neophodne mere za očuvanje nacionalne stabilnosti, što nailazi na oštre kritike sa zapada. Mediji ovu aferu karakterišu kao još jednu potvrdu loših odnosa između Francuske i njenih bivših kolonija, dok predsednik Kais Sajed redovno kritikuje zapadno mešanje u unutrašnje stvari Tunisa.
S druge strane, tunišanska štampa javlja da se sprema veliki projekat izgradnje vojnog aerodroma u Maroku, na ekstremnom jugu Sahare, u čemu će učestvovati SAD i Francuska, s ciljem da se nastavi borba protiv terorizma sa i dalje aktivnom grupama u Sahelu. Ističe se da xihadisti u ovom regionu predstavljaju opasnost za slabo naoružane vojske što je primoralo zvanični Rabat da preispita politiku u domenu borbe protiv terorizma i upusti se u zajednički projekat s Francuzima i Amerikancima. U budućoj bazi nalaziće se platforma za operativne akcije dronovima i borbenim avionima. Odatle će se voditi borba protiv grupacija koje napadaju i Mali, Niger, Burkinu Faso i Mauritaniju.
Alžir je oštro reagovao i protiv namere Francuske i Maroka da tokom ove godine organizuju zajedničku vojnu vežbu u blizini marokansko-alžirske granice.
GUBE BITKU S MOSKVOM U AFRICI
Sa Francuskom, bitku za Afriku istovremeno gubi i zapadna Evropa, čiji je zvančni Pariz bio najisturenija antena na Crnom kontinentu u kome dominira mladost. Sa emancipacijom ovog dugo potlačenog dela sveta, Starom kontinentu izmiče region pregobat strateškim sirovinama neophodnih za energetsku tranziciju i izvor jeftine radne snage na poslovima koju su Evropljanima mrski. Ovu bitku za Afriku, procenjuje se ovde, polako dobija Rusija.
Preporučujemo
KO JE PETER MAĐAR POBEDNIK IZBORA U MAĐARSKOJ: Vođa opozicione Tise i bivši član Fidesa
12. 04. 2026. u 21:49
CNN OBJAVIO DA JE IRAN PROGLASIO VELIKU POBEDU, TRAMP POLUDEO Saopštenje je velika prevara, nadležni utvrđuju da li je počinjeno krivično delo
IRAN je saopštio da je ostvario veliku pobedu i primorao Sjedinjene Američke Države da prihvate njegov plan u 10 tačaka, navodi se u saopštenju Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana koje su preneli državni mediji, tvrdi CNN. Tramp je na obajvu CNN-a ekspresno reagovao i optužio ih za prevaru.
08. 04. 2026. u 02:39
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)