NEMAČKA UVODI VANREDNO STANJE? Šolc izdao hitan predlog parlamentu
NEMAČKI kancelar Olaf Šolc pozvao je parlament da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini.
Foto: EPA-EFE/MALTON DIBRA
Šef vlade je rekao da želi da se ustavni mehanizam "kočnice duga" olabavi kako bi se osigurala kontinuirana podrška Kijevu.
Uneta u nemački Ustav, granica nalaže da vlada ne može da preuzme dugove u vrednosti većoj od 0,35% godišnjeg BDP-a zemlje. Privremeni izuzeci su dozvoljeni "u slučaju prirodnih katastrofa ili vanrednih vanrednih situacija koje su van kontrole države", sve dok Bundestag podržava taj potez. To je, na primer, urađeno tokom pandemije Covid-19.
Govoreći na konferenciji za novinare u četvrtak, Šolc je rekao da "Bundestag što pre treba da usvoji rezoluciju kojom se rat u Ukrajini i njegove teške posledice po bezbednost Nemačke i Evrope klasifikuju kao vanredna situacija". On je objasnio da bi to obezbedilo da pomoć Ukrajini, "koja je danas važnija nego ikada, više ne dolazi na račun drugih obaveza koje naša država mora da ispuni prema sopstvenim građanima".
Kancelar je dodao da je američki predsednik Donald Tramp u pravu kada zahteva da evropske države članice NATO-a izdvajaju više za svoju odbranu, ističući da potrošnja vezana za vojsku "mora znatno više da poraste". Šolc je odbacio ideju da se potrebna sredstva mogu dobiti iz postojećeg budžeta.
Govoreći o "kočnici duga", kancelar je predložio da se troškovi odbrane trajno izuzmu iz ograničenja.
Šolc je pozdravio telefonski razgovor predsednika Trampa sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u sredu, ističući istovremeno da treba poštovati princip "ništa o Ukrajini bez Ukrajine i ništa o Evropi bez Evrope" .
Prema Kilskom institutu za svetsku ekonomiju, Nemačka je u periodu od januara 2022. do oktobra 2024. godine pružila Ukrajini pomoć od 11 milijardi evra (11,5 milijardi dolara), koja je postala drugi najveći donator posle SAD.
U međuvremenu, usred odvajanja od relativno jeftine ruske energije i nekoliko drugih faktora, nemačka ekonomija se smanjila drugu godinu zaredom 2024. godine, prvi put u više od dve decenije, navodi se u izveštaju koji je prošlog meseca objavio savezni zavod za statistiku zemlje Destatis.
Među sektorima koji snose najveći teret pada je i automobilska industrija zemlje.
Komentarišući Šolcovu primedbu, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev je sugerisao da je nemački kancelar isticanjem njegovog čvrstog proukrajinskog stava zauzeo pozu u potpunoj suprotnosti sa pozicijom američkog predsednika Donalda Trampa. Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije, smatra da se nemački kancelar nada da će na taj način postići političke poene kod kuće uoči vanrednih opštih izbora 23. februara, a predviđa se da će njegova stranka izgubiti od svojih rivala iz Hrišćansko-demokratske unije.
(B92)
Uskoro opširnije
Preporučujemo
SIJARTO: Mađarska je zabrinuta zbog "ozbiljnih bezbednosnih izazova" u Nemačkoj
14. 02. 2025. u 13:19
IDEJA ZA „UBISTVO U ORIJENT EKSPRESU “ ROĐENA U SRBIJI: 50 godina od smrti Agate Kristi - "kraljice zločina"
KADA je Agata Kristi dvadesetih godina prošlog veka sela u legendarni Orijent ekspres, nije mogla ni da sluti da će joj upravo taj voz, njegovi putnici i predeli kroz koje je prolazio, podariti jednu od najslavnijih priča u istoriji književnosti.
21. 01. 2026. u 16:48
TRAMP SAOPŠTIO UDARNU VEST O GRENLANDU U DAVOSU
PREDSEDNIK SAD Donald Tramp rekao je da neće koristiti silu protiv Grenlanda.
21. 01. 2026. u 15:13
MIRA ADANjA POLAK PRODALA SVU IMOVINU Nije ostalo ništa: "Sve što je moglo da se proda, prodala sam..."
PRIVATNOST nikada nije delila sa širokim auditorijumom...
20. 01. 2026. u 09:05
Komentari (0)