EVRIMA ISKUPIO GREH IZ DETINJSTVA: Gest vremešnog i anonimnog kradljivca bombona zaintrigirao francusku javnost

Vlasnik kafe-kioska na jugu Francuske nemalo se iznenadio kada mu je anonimni pošiljalac u koverti poslao 50 evra, posle griže savesti zbog krađa koja je usledila mnogo godina kasnije.

ЕВРИМА ИСКУПИО ГРЕХ ИЗ ДЕТИЊСТВА: Гест времешног и анонимног крадљивца бомбона заинтригирао француску јавност

Foto: Goran Čvorović

Iznenađenje je bilo još veće, kada je gazda pročitao propratno pismo. U njemu se nepoznata osoba, sada već očigledno odrastao čovek, izvinjava zbog krađa bombona dok je bio mali. Poslatim novcem hteo je da vlasniku nadoknadi štetu.

- Pišem vam ovo pismo da bih se izvinio i da bih ispravio greške koje sam počinio tokom svog detinjstva. Dok sam bio dečak, ukrao sam šaku bombona u vašoj prodavnici "Provansalac". Zbog toga sam u ovo pismo stavio novčanicu od 50 evra da bih vam nadoknadio štetu. Istovremeno vam se najiskrenije izvinjavam. Žao mi je što sam vas pokrao. Želim sve najbolje vama i vašoj porodici – stajalo je između ostalog u pismu.

Ovaj naizgled lokalni događaj zaintrigirao je čitavu Francusku. Postavilo se niz filozofskih pitanja, od toga da li u današnjem svetu uopšte ima poštenja, do toga da li se gresi na ovaj način mogu iskupiti. Bilo je i onih koji su razmatrali da li je greh kao dete ukrasti bombonu. Neki su postavljali i pitanja koliko bi novca trebalo poslati svima koji su na ovaj način oštećeni. Ima i onih koji se pitaju da li uopšte postoji dete koje negde nije krišom uzelo bombonu. Moralisti su rezonovali da je krađa – krađa, bez obzira na vrednost ukradene stvari.

Javnost se bavila i anonimnom poštenjačinom pod stare dane. Bilo je i onih koji su naglas razmišljali da kradljivac, možda, nije bolestan ili, nedajbože, na samrti, pa sada pokušava mirne savesti da ode na onaj svet.

- Ne znamo ko nam je poslao pismo, tražimo, možda ćemo i saznati. Imamo neke pretpostavke – bio je misteriozan gazda Aleksandar Golnsalves de Oliverio.

Uzes, mestašce na jugu Francuske, u Provansi, između Nima i Avinjona, u kome se nalazi njegova radnja, ima manje od desetak hiljada duša, a glas o novčanici brzo se pronela ulicama ove varošice.

Kafe-kiosci, poput onog koji drži De Oliveiro, tradicionalni su u Francuskoj, i u njima se prodaju novine, cigarete, slatkiši, žvake, a mogu da se popiju i piće i kafa. Gazda je ovde prodavao bombone na komad, po deset centi. Kada je dobio novac, mislio je u početku da je šala. Pošto je novac bio pravi, shvatio je da je "iskupljenje" realno, ali i simbolično, jer neko svakako nije mogao da ukrade baš toliko bombona.

Aleksandar Golnsalves de Oliverio ističe da je svestan da deca ponekad pokušaju da stave karamelu u džep, ali i dodaje da posle ove epizode neće bolje motriti na ovu slatku robu.

- To su, ipak, samo bombone. Sve je to, pre svega, pitanje vaspitanja – filozofski rezonuje vlasnik.

Postavilo se i pitanje šta će uraditi s dobijenim novcem. Pošto je u pitanju "dečji delikt", podeliće ga, bez mnogo filozofije, na ravne časti, svojim trima kćerkama. Da sa tim parama kupe – slatkiše.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti