BORELJ PRIZNAO: "Nije više mnogo preostalo mogućih sankcija protiv Rusije - iscrpli smo sve mogućnosti"
VISOKI predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije Žozep Borelj izjavio je u intervjuu za evropski portal "Euraktiv" da je EU praktično iscrpla sve mogućnosti u oblasti sankcija protiv Rusije.
Foto: Printscreen/ec.europa.eu
- Nema mnogo više da se uradi sa stanovišta sankcija, ali možemo da nastavimo da povećavamo finansijsku i vojnu podršku - rekao je Borelj nakon sastanka ministara odbrane EU i Stokholmu.
EU je nedavno odobrila 10. paket sankcija protiv Rusije.
Na pitanja novinara na konferenciji za štampu u Evropskoj komisiji, da li EU sprema novi paket sankcija, portparoli nisu mogli da daju precizan odgovor i ograničili su se na izjavu da o tome razgovaraju zemlje članice i da ta rasprava ne može da bude javna.
- Zaista, godinu dana nakon invazije, dolazimo do kraja mogućnosti - priznao je Borelj, upitan o sledećim potencijalnim koracima koje bi EU mogla da preduzme kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
On smatra da je odgovor nastavak podrške Ukrajini, sprečavanje zaobilaženja sankcija i korišćenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.
- Ukrajini je potrebno mnogo novca samo da bi mašinerija radila, država u ratu ima velike finansijske potrebe. To će zahtevati mnogo napora sa naše strane, tako da sankcije i vojna podrška nisu sve - kaže on.
Borelj predlaže plan za korišćenje 3,6 milijardi evra iz Evropskog mirovnog fonda za naoružavanje Ukrajine od početka invazije prošlog februara, koji je nedavno dopunjen za dodatne 2 milijarde evra za 2023 godinu.
Ako plan bude odobren, milijarda evra bi se koristila za nadoknadu državama članicama za obezbeđivanje municije u Ukrajini iz preostalih zaliha i još milijardu evra za zajedničke nabavke. Ovaj plan još uvek nije odobren od država članica.
- Za sada nam je potreban sporazum o 2 milijarde evra. Ako ovo ne bude dovoljno, onda ćemo ponovo da se vratimo na temu jer ne znamo koliko municije možemo da kupimo sa ovih 2 milijarde evra - naglašava Borelj.
On je upozorio da će Evropskom mirovnom fondu biti potrebno više resursa za sve ostalo, "po celom svetu, pa čak i za Ukrajinu".
EU takođe traži da se treće zemlje pridruže njenim naporima. Zasad je samo Norveška već izrazila interesovanje, a Kanada je potencijalno voljna da se pridruži.
BONUS VIDEO:
PRITISNULI DUGME ZA SAMOUNIŠTENjE: Japanci prekinuli let rakete sa važnim satelitom zbog kvara
Preporučujemo
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (7)