SUKOB RAZDVOJIO I CRKVENE EPARHIJE: Rat u Ukrajini promenio je i odnose među pravoslavcima dveju zemalja

Branko Vlahović dopisnik iz Moskve

03. 07. 2022. u 09:00

U RUSKOJ pravoslavnoj crkvi dogodile su se dve značajne promene. Sinod RPC je izabrao novog rukovodioca Odeljenja za međunarodnu saradnju.

СУКОБ РАЗДВОЈИО И ЦРКВЕНЕ ЕПАРХИЈЕ: Рат у Украјини променио је и односе међу православцима двеју земаља

Mitropolit Antonije i patrijarh Kiril, Foto Patrijaršila.ru

Umesto dosadašnjeg prvog crkvenog diplomate mitropolita Ilariona (Alfejeva), koga dobro znaju i kod nas, imenovan je mitropolit korsunsko-zapadnoevropski Antonije (Sevrjuk).

Mitropolit Ilarion je bio jedan od glavnih organizatora susreta patrijarha i pape u Havani 2016. godine. Godinama je imao emisiju na ruskoj televiziji, objavio je mnogo knjiga, uz to je i kompozitor, a poznat je njegov oratorijum "Strasti po Mateju". Promena na vrhu crkvene diplomatije bila je veliko iznenađenje za one koji nisu dobro upućeni u crkvene poslove.

Rokada na vrhu Odeljenja za međunarodne veze izazvala je razne priče u moskovskim medijima. Dokazujući da je Ilarion smenjen, jedan broj crkvenih analitičara navodi da mu se nisu, po običaju, zahvalili na uspešnom radu. Mitropolit Ilarion će ubuduće biti na novoj funkciji mitropolita Budimpeštansko-mađarske eparhije. Ilarion je preneo da mu je rečeno da njegova smena nije nastupila zbog slabosti rada sektora kojim je rukovodio, već da sadašnja društveno-politička situacija nalaže promene.

Mitropolit Ilarion, Foto Patrijaršila.ru

Sinod je odlučio da na čelu Odeljenja za međunarodnu saradnju bude najmlađi mitropolit Antonije (Sevrjuk), koji je do sada bio na čelu Korsunsko-zapadnoevropske eparhije. On će za sada rukovoditi i Egzarhatom zapadne Evrope. Mitropolitu Antoniju Sevrjuku je 38 godina i smatraju ga bliskim čovekom patrijarha Kirila. Od 2009. bio je lični patrijarhov sekretar, a zatim je 2011. bio upućen u Rim, posle čega je sva njegova delatnost bila u inostranstvu.

Mitropolit Antonije je kao novi šef crkvene diplomatije već dobio od patrijarha Kirila panagiju kakvu je ranije nosio mitropolit Ilarion, koji više neće biti stalni član Sinoda RPC. On se 12. juna oprostio od svojih moskovskih vernika, jer odlazi u Budimpeštu.

Neosporno je da je mitropolit Ilarion pokušavao da objasni da odluka Sabora Ukrajinske pravoslavne crkve o potpunom odvajanju od Moskve nije nikakav radikalni potez, jer je ta crkva i do sada imala veliku samostalnost, a ona ne namerava da raskida odnose sa Moskovskom patrijaršijom.

Međutim, Sinod RPC je bio drugačijeg mišljenja, smatrajući da Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata ne može bez saglasnosti sa Moskvom da donosi bilo kakve odluke o promeni svog statusa. Moskva insistira na poštovanju kanonske procedure.

Patrijarh Kiril je kazao da su događaji u Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi po principu "čija je vlast, njegova je i religija".

Rat u Ukrajini napravio je novu podelu eparhija koje će definitivno biti potčinjene Moskovskoj patrijaršiji. One su se izdvojile iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je donedavno bila lojalna ruskom patrijarhu. Na poslednjem zasedanju Sinoda Ruske pravoslavne crkve 7. juna odlučeno je da sve eparhije na Krimu, koje imaju 389 hramova, budu potčinjene Moskovskoj patrijaršiji, jer ne mogu da regularno imaju odnose sa Kijevskom mitropolijom.

Foto Patrijaršila.ru

Želju da krimske eparhije budu u sklopu Ruske pravoslavne crkve, a ne ukrajinske, saopštili su krimski mitropoliti.

Na već spomenutom zasedanju Sinoda Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril je upozorio da promena Statuta Ukrajinske pravoslavne crkve može da dovede do novog raskola i da rešenja o novom statusu moraju da se donose u skladu sa kanonskom procedurom.

Kad je Ukrajinska pravoslavna crkva lojalna moskovskom patrijarhu Kirilu proglasila u maju potpunu samostalnost, iz Moskve nisu ljutito reagovali, jer su bili svesni da je ta crkva pod velikim pritiskom vlasti u Kijevu. "Novosti" su ranije pisale da je u ukrajinskom parlamentu predat predlog zakona čija je namera da se zabrani rad "onih crkava čije se rukovodstvo nalazi u inostranstvu". Naravno, taj zakon se ne odnosi na Katoličku u Grkokatoličku crkvu koja je potčinjena Vatikanu.

Pod pretnjom zabrane, rukovodstvo Ukrajinske pravoslavne crkve se, da bi sačuvalo hramove i sveštenstvo, odlučilo za samostalnost, iako je i do sada imalo maksimalnu autonomiju. Postojala je samo obaveza da ima koordinisanu spoljnu saradnju u dogovoru sa Moskvom. Oni su samostalno vodili kadrovsku politiku, bili su nezavisni finansijski i imali su svoj crkveni sud.

Dokaz potpunog osamostaljivanja Ukrajinske pravoslavne crkve se vidi i u tome što je na prvoj liturgiji posle sabora u Kijevu, patrijarh Kiril spomenut sa ostalim patrijarsima.

Uz njegovo ime se nije koristila formulacija o "velikom gospodinu i ocu našem", čemu se ranije njemu pridavala posebna pažnja. Doduše, mitropolit kijevski Onufrije kazao je da oni ne nameravaju da prekidaju odnose sa Moskovskom patrijaršijom, što se sigurno neće svideti vlastitima u Kijevu.

Na Saboru Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata, koji je održan u Kijevu 27. maja, rečeno je da se oni ne slažu sa pozicijom moskovskog patrijarha oko rata u Ukrajini. Jasno je da je kritika moskovskog patrijarha na tom skupu bila plod političkog pritiska vlasti u Kijevu jer nije uobičajeno u crkvenoj praksi da se Sabor pretvara u politički skup. Kad je počeo rat u Ukrajini, u pojedinim eparhijama su prestali da spominju u molitvama ruskog patrijarha Kirila.

Prisetimo se da je mitropolit kijevski Onufrije bio molio Putina da se puste zarobljenici iz "Azovstalja". Među zarobljenicima sa istetoviranim nacističkim simbolima sigurno ima onih koji su skrnavili pravoslavne crkve, ali je mitropolit Onufrije iz humanih razloga molio da se oslobode oni koji su bili u podrumima čeličane u Marijupolju. Njima su životi pošteđeni, ali će morati da budu u zatvoru dok se ne utvrdi ko je od njih okrvavio ruke, a ko nije činio zločine.

Već sada se sa velikom sigurnošću može prognozirati da će se sve eparhije u Donjeckoj i Luganskoj republici, kad se završi rat, takođe dobrovoljno potčiniti Moskovskoj patrijaršiji.

OTIMANjE HRAMOVA

KOLIKO će odluka majskog sabora da se potpuno osamostali od Moskve pomoći Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi tek će se videti, jer novoosnovana raskolnička Pravoslavna crkva Ukrajine, kojoj je carigradski patrijarh dao "krnji tomos", sigurno neće odustati od namere da otima hramove.

KRIMSKE "SELIDBE"

ISTORIJSKI su eparhije na Krimu bile u sastavu Ruske pravoslavne crkve i tek kasnije, u vreme SSSR-a, one su teritorijalno pripale Ukrajini. Posle raspada SSSR-a te tri krimske eparhije su bile u sastavu Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata. One su mogle da pređu pod upravljanje Moskovske patrijaršije još 2014. godine kada se Krim pripojio Rusiji, ali Moskovska patrijaršija nije želela da kvari odnose sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom koja je tada bila lojalna moskovskom patrijarhu.

* * * * * * * *

ŽESTOKE BORBE VODE SE NAROČITO OKO OBLASTI DONjECKA I LUGANSKA

POGINULO VIŠE OD 100 UKRAJINSKIH VOJNIKA, OBOREN "MIG"

U BORBAMA sa pripadnicima Narodne milicije samoproglašene Donjecke narodne republike (DNR), proteklog dana poginulo je više od 60 ukrajinskih vojnika, izjavio je juče zamenik načelnika milicije DNR Eduard Basurin.

On je dodao da su jedinice DNR u protekla 24 časa uništile pet ukrajinskih oklopnih transportera i sedam motornih vozila, prenosi TASS.

Portparol ministarstva odbrane samoproglašene Luganske narodne republike (LNR) Ivan Filiponenko je rekao da je 46 ukrajinskih vojnika poginulo u borbi sa snagama LNR tokom proteklog dana, da je uništeno šest oklopnih transportera i četiri motorna vozila.

Ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukrajinski avion "mig-29" u blizini naselja Javkino, u oblasti Nikolajeva, izjavio je juče portparol ruskog Ministarstva odbrane general-potpukovnik Igor Konašenkov. Osim toga, oboreno je 19 ukrajinskih bespilotnih letelica.

U granatiranju ukrajinske vojske tokom proteklog dana u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR) poginula su dva civila, a ranjeno je još 20, saopštili su danas zvaničnici DNR, a prenosi TASS.

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije, general armije Valerij Gerasimov izvršio je proveru ruskih jedinica koje učestvuju u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

Gradonačelnik Slavjanska Vadim Ljah saopštio je juče da su u bombardovanju tog grada na istoku Ukrajine kasetnim bombama poginule četiri osobe, a sedam povređeno.

Ljah je na "Fejsbuku" napisao da je najveći broj poginulih i ranjenih u napadu ruskih snaga bio na ulici, prenosi Interfaks Ukrajina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije