TRAŽE ZAŠTITU ČASOVA SRPSKOG JEZIKA: Peticiju za natpredmetni status nacionalnog jezika i književnosti potpisalo 3.000 nastavnika

Љ. БЕГЕНИШИЋ

17. 02. 2022. u 09:11

PETICIJU koju smo pokrenuli, a u kojoj se traži podrška inicijativi da se uvede natpredmetni status srpskog jezika i književnosti u prosvetni sistem, potpisalo je više od 3.000 profesora i nastavnika ovog predmeta. Nakon što se okonča prikupljanje potpisa, Društvo za srpski jezik i književnost podneće Ministarstvu prosvete, odnosno ministru Branku Ružiću, inicijativu za uvođenje natpredmetnog statusa ovog predmeta.

ТРАЖЕ ЗАШТИТУ ЧАСОВА СРПСКОГ ЈЕЗИКА: Петицију за натпредметни статус националног језика и књижевности потписало 3.000 наставника

Foto arhiva

Ovo je za naš list rekao prof. Slavko Petaković, zamenik predsednika Društva, uz napomenu da su dve stvari ključne: da se poveća broj časova, ali da se, istovremeno, ne poveća norma već zaposlenih nastavnika, nego da se prime novi.

- Povećanje ukupnog broja časova podrazumeva otvaranje novih radnih mesta za nastavnike ovog predmeta, jer kvalitetnih kadrova imamo. Istovremeno, to ne podrazumeva proširenje nastavnih programa - ističe naš sagovornik.

Inače, u tekstu inicijative od Ministarstva prosvete traži se da se natpredmetni status srpskog jezika i književnosti uvede i u osnovnim i u srednjim školama. Predloženo je da se broj časova u šestom, sedmom i osmom razredu sa četiri poveća bar na pet, a da se u srednjoj školi uvede najmanje još jedan čas.

Da bi se ovo realizovalo potrebno je promeniti član 59 Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i član 28. Zakona o srednjem obrazovanju.

- Razlozi za ovaj zahtev imaju nacionalnu i obrazovnu osnovu - ističu pokretači inicijative. - Maternji jezik predstavlja temelj nacionalnog identiteta, elementarni je i najvažniji posrednik u izražavanju duhovnog, intelektualnog i kreativnog potencijala pojedinca i najprirodnije je vezivo u očuvanju jedinstva zajednice, održavanju kolektivnog pamćenja i predstave o kulturnom nasleđu nacije. Praksa je pokazala da se niske ili visoke kompetencije učenika vezane za srpski jezik i književnost recipročno održavaju na nesposobnost ovladavanja gradivom iz drugih predmeta.

Predsednica Društva za srpski jezik i književnost prof. dr Vesna Lompar nada se da će Ministarstvo prosvete podržati njihovu inicijativu.

- Verujem da će nam Ministarstvo izaći u susret i povećati broj časova - rekla je ona za "Novosti".

Istovremeno, ministar Branko Ružić istakao je ranije, u intervjuu za naš list, da blagonaklono gleda na Deklaraciju srbista u pogledu sticanja natpredmetnog statusa za srpski jezik i većem fokusu na očuvanju svega što je nama imanentno kao narodu.

- Zajednički rad, svako u svojoj sferi odgovornosti, jedini je pravi za očuvanje našeg identiteta - rekao je tada Ružić.

LOŠIJE NEGO U EVROPI

NAŠI đaci imaju najmanji broj časova maternjeg jezika u Evropi, do pet nedeljno. Poređenja radi, mlađi osnovci u Francuskoj imaju 12, u Nemačkoj, Japanu i Švedskoj po devet. U Ruskoj Federaciji maternji jezik ima natpredmetni status, a deca imaju devet časova nedeljno, plus književnost. U Srbiji je najteža situacija u srednjim stručnim školama, gde učenici imaju nedeljno dva ili tri časa srpskog jezika i književnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (3)

ZAPAD U ŠOKU! Vladimir Putin slavi, ovo je čekao od 2022!