MLADE NE INTERESUJE NAŠE NASLEĐE: Marko Krstić upozorava - "Milenijalci" pokušavaju da ga prevaziđu kroz globalne trendove i uniformnost

Ana POPADIĆ

27. 04. 2021. u 07:50

ZAVOD za proučavanje kulturnog razvitka (ZAPROKUL) nedavno je dobio novog direktora, Marka Krstića, diplomiranog filologa, pisca i urednika u nekoliko izdavačkih kuća.

МЛАДЕ НЕ ИНТЕРЕСУЈЕ НАШЕ НАСЛЕЂЕ: Марко Крстић упозорава - Миленијалци покушавају да га превазиђу кроз глобалне трендове и униформност

Foto: D. Milovanović

Ova reprezentativna ustanova kulture, kako, za "Novosti", podseća novi direktor, bavi se naučnim, razvojnim i primenjenim istraživanjima, izradom studija i analiza u oblasti sociologije kulture i kulturne politike, prikupljajući informacije i dokumentaciju o kulturi, umetnosti i medijima u zemlji i inostranstvu.

- Utisak je, međutim, da naše aktivnosti nisu dovoljno vidljive i zastupljene, i moja ideja je da se što više uključimo u javni kulturni prostor, da budemo aktivniji, konkretniji, kreativnji i sadržajniji u definisanju tema za razvoj srpske kulture. Zavod mora da razmišlja na koje će sve načine rezultate istraživanja prevesti na razumljiv jezik. Kultura mora da se proširi i na one koji direktno ne učestvuju u njoj, pa i na građane koji nisu ni naročito zaiteresovani za kulturu, kako bi uopšte mogla da pretpostavlja i razmišlja o svom razvoju - objašnjava Krstić. - Kada sam, preuzimajući dužnost, rekao da ćemo biti jedan od nosilaca kreiranja kulturne politike, imao sam na umu da Zavod upravo radi na projektu sagledavanja stanja kompletnog kulturnog sistema na nivou gradova i opština. To će biti, verujem, jedan od ključnih koraka kako bismo konačno prešli put od predloga do teksta dugoročne Strategije razvoja kulture Republike Srbije, koja po mom mišljenju ima prvorazredan značaj.

* Više od pola veka Zavod se bavi kulturom i njenim razvojem. Kakvi su razvojni potencijali srpske kulture danas?

- Zavod se i danas bazira na naučnim postulatima kao i pre pola veka, ali sa osavremenjenim pristupima i modernim shvatanjima kulturnih promena. Potencijali su veliki, i u najkraćem, koliko se država bude razvijala, razvijaće se i kultura. Pred nama je šansa da najzad uspostavimo kulturni sistem koji bi bio adekvatan i primenjiv na čitavo društvo, bez obzira na različite poglede i ideološke podele. Na primer, "milenijalci" ne prepoznaju kulturno nasleđe kao nešto afirmativno i zato pokušavaju da ga prevaziđu kroz globalne trendove i uniformnost. Na nama je da im ponudimo drugačiju i autentičniju sliku.

Foto: D. Milovanović

* Prošla godina bila je izazovna za celokupno društvo. Koliko je, po vašoj oceni, kultura uspela da osvoji virtuelni prostor?

- Godina korone je donela i dobre i loše strane. Dobre, jer je kultura pokazala elastičnost i prilagodljivost - onlajn je doživeo pravi bum i u svetu i kod nas, i čini mi se da ubuduće više nećemo praviti razlike između virtuelne i realne publike. Publika je publika, bila ona onlajn ili ne. A loše, jer je postalo jasno da su određeni segmenti kulture, poput pozorišta, scenskih i izvođačkih umetnosti, muzeja i kulturno-umetničkih društava pretrpeli veliku štetu baš zbog nemogućnosti žive interakcije sa publikom. Ipak, najgore su prošli bioskopi i distributeri, premda je tu kultura povezana sa industrijom. Nadam se da će se naći neko rešenje za njih, posebno jer su po istraživanjima Zavoda bioskopi najposećeniji kulturni sadržaj u Srbiji.

"KONTRAPUNKT" PONOVO ONLAJN

* ZAVOD je proteklih godina, sa Ministarstvom kulture, sa velikim uspehom organizovao "Beogradski kontrapunkt". Krstić nam otkriva kako teku pripreme za ovogodišnje izdanje...

- "Beogradski kontrapunkt" će i ove godine, zbog korone, imati onlajn izdanje. To je jako važan događaj za Zavod, i programski i medijski. Ideja da se jednom godišnje okupe najznačajniji umetnici i mislioci iz različitih delova sveta i razgovaraju o mestu kulture i čoveka u današnjem svetu upućuje da je duh ipak jači od konzumerizma. Tim pre, efekti skupa moraju ostati prisutni u javnosti i posle konferencije. Pripreme su u toku i uskoro ćemo objaviti temu konferencije, kao i imena učesnika.

* Ministarstvo kulture i Zavod pripremaju prvi izbor za "Prestonicu kulture Srbije. Kakvo je, po vašoj oceni, stanje u kulturi na lokalnom nivou?

- Uz inicijativu potpredsednice Vlade i ministarke kulture Maje Gojković i podršku Ministarstva kulture, Zavod realizuje razvojni projekat "Prestonica kulture Srbije", kako bi svake godine određena lokalna sredina mogla da bude proglašena prestonicom kulture Srbije, kako bi se promovisao i ohrabrio lokalni kulturni razvoj. Ovo je izuzetno važno jer se kultura i kulturna politika moraju razvijati van "beogradizacije". Kao, recimo, Novi Sad, Niš i Sombor. Nedavno je formirana Radna grupa koja će realizovati taj program, i ovom prilikom pozivam sve lokalne zajednice da se prijave na konkurs koji će uskoro biti otvoren. Treba delovati što konkretnije jer ovakve akcije na najbolji i najbrži način podstiču da kultura na lokalnom nivou izađe iz višegodišnje zapostavljenosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)