VRAĆEN DEO DUGA PETRU DOBROVIĆU: U obnovljenoj galeriji velikog slikara otvorena izložba "Kolorističke vizije" (FOTO)

М. МИРКОВИЋ

20. 04. 2021. u 22:23

DVADESET sedam slika iz bogate Dobrovićeve ostavštine: pejzaži, portreti, aktovi i mrtve prirode nastale između 1928. i 1941. godine, uz dokumentaciju iz legata koja daje bolji uvid za tumačenje opusa ovog značajnog moderniste - sada je dostupno publici, u sklopu postavke "Kolorističke vizije" izložene u obnovljenoj Galeriji Petra Dobrovića, otvorenoj u podne na četvrtom spratu zdanja u Kralja Petra 36.

ВРАЋЕН ДЕО ДУГА ПЕТРУ ДОБРОВИЋУ: У обновљеној галерији великог сликара отворена изложба Колористичке визије (ФОТО)

Foto: Zoran Jovanović

Izložbu, čiji je kustos Danijela Bajić Obućina, otvorili su Maja Gojković, potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Republike Srbije, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i direktor Kuće legata Filip Brusić-Renaud.

- Ova izložba i galerija u novom ruhu tek su delić duga koji kao država i društvo imamo prema velikom slikaru - navela je Gojkovićeva, otvarajući prostor osmišljen tako da neguje sećanje ne samo na stvaraoca već i na izuzetnu ličnost Dobrovića, "buntovnika s razlogom" u mladosti i docnije putnika koji, poput plejade naših umetnika, nije odoleo čarima Grada svetlosti.

- Naša je obaveza da sećanje na velikana približimo novim generacijama, i verujem da će ovaj prostor postati mesto okupljanja ne samo ovdašnjih poklonika Dobrovićevog dela već i stranaca koji će posle posete galeriji poneti u svet najlepšu sliku naše zemlje - dodala je ministarka, istakavši da ovakvi događaji pokazuju snagu umetnosti i u najtežim vremenima, i predstavljaju melem za dušu, baš kao i Dobrovićeve slike prepune živosti i boja.

Kustos izložbe i Kuće legata u čijoj je nadležnosti Dobrovićeva galerija - legat od 2017. godine, objašnjava da je osnivač galerije Grad Beograd uz nemerljive zasluge njegove supruge Olge koja je, sa sinom Đorđem, poklonila Gradu veliku kolekciju slika i crteža iz bogatog umetnikovog opusa, te bogatu dokumentaciju. Zbirka se sastoji od 1.407 umetničkih dela, a kustoskinja priznaje da je bio veliki izazov izvršiti izbor reprezentativnih slika iz tako bogate zaostavštine i, posle nekoliko godina pauze, u renoviranoj galeriji, na dosledan način nastaviti misiju približavanja novim generacijama jednog od najznačajnijih slikara modernizma 20. veka na ovim prostorima.

BOJE I PREDELI

ODLAZAK na jug Francuske i dugi boravci na Jadranskom primorju uticali su na njegov stil, kada se okružen toplom i osunčanom prirodom okreće istovremeno svetlosti i neodoljivoj boji. Prateći promenu mesta boravka slikara, a time i krajolike koji kao da su se kontinuirano protezali od Jadranskog mora, preko Fruške gore i Venecije do Holandije, tako se i postavka bazira na istim geografski prisutnim, a različitim prostorima, i umetniku toliko svojstvenim bojama i tonovima - navodi kustoskinja o postavci izložbe, otvorene za publiku svakog dana sem nedelje i ponedeljka od 11 do 18 časova.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

BRUKA: Crnogorci slavili ispadanje Srbije kao da su Hrvati (VIDEO)