ZA ROMAN "OSTACI SVETA": Igor Marojević dobitnik nagrade "Meša Selimović"
IGOR Marojević 33. je dobitnik nagrade "Meša Selimović", za roman "Ostaci sveta".
Foto: Ž. Knežević
Na stranicama "Večernjih novosti" danas je završeno glasanje Velikog žirija književnih kritičara za knjigu godine, za 33. nagradu "Meša Selimović". Svoje izbore, kao i prošle godine, dalo je 60 istaknutih književnih znalaca i tumača, čiji su izbori praćeni sa velikom pažnjom. U protekle dve nedelje brojali su se glasovi i sa nestrpljenjem se očekivao rasplet. Svaki kritičar izdvojio je po pet dela iz pera savremenih domaćih autora, objavljenih u prošloj godini, uz kratka obrazloženja. Pritom, isti pisac ne može da dobije nagradu dva puta.
Prema jasnim, dugogodišnjim propozicijama, saglasnost članova žirija, dobija se u decembru, njihova imena obnaroduju se 4. januara, rok za glasanje je 2. februasr, a dva dana kasnije počinje kontinuirano objavljivanje izbora. Dakle, tek pošto u naznačenom roku stignu svi izbori, glasovi izlaze pred najširu javnost na stranicama "Večernjih novosti". Do pobednika se dolazi na jednostavan način - zbrajanjem glasova. Ovakva pravila na minimum svode mogućnost "štimovanja" rezultata. Tako se još jednom pokazalo da je način žiriranja za "Mešu" jedinstven po broju učesnika, ne samo u regionu, već i šire, i da predstavlja svojevrstan demokratski kulturni ritual.
Članovi žirija koji pripadaju veoma različitim generacijama, zagovornici su različitih književnih poetika i dolaze iz 25 mesta i gradova, ovoga puta izdojili su 128 naslova. Ubedljivo je - sa 27 glasova - pobedio roman "Ostaci sveta" Igora Marojevića, u izdanju "Dereta".
KRATKA BIOGRAFIJA IGORA MAROJEVIĆA
Igro Marojević rođen je 1968.godine u Vrbasu, diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Bareseloni.
Objavio je "Beogradsko petoknjižje": romane "Dvadeset četiri zida" (1998, 2010), "Parter" (2009), "Prave Beograđanke" (2017), "Tuđine" (2018) i zbirku priča "Beograđanke" (2014, šest izdanja), kao i tri romana iz "Etnofikcije", još nedovršene pentalogije: "Žega" (2004, 2008), "Šnit" (2007, 2008, 2014) i "Majčina ruka" (2011). Ostala dela: novela "Obmana boga" (1997), zbirke priča "Tragači" (2001)i "Mediterani" (2006, 2008), knjige eseja "Kroz glavu" (2012) i "Krv je voda" (2018), kao i "Roman o pijanstvima" (2019).
Napisao je i drame: "Nomadi" ( izvođena 2004. u produkciji barselonskog Instituta za teatar, na katalonskom i španskom, na kome je i napisana), "Tvrđava Evropa" (Belef 2008) i "Bar sam svoj čovek" (Beogradsko dramsko pozorište 2009 - 2011). Prema njegovom romanu "Dvadeset četiri zida", izvođena je u BDP pozorišna drama, 2003/2004 - Marojevića dela ili odlomci objavljeni su na 16 jezika, a zastupljen je u desetak reprezentativnih antologija srpske, južnoistočnoevropske i evropske krate proze. Dobitnik je više književnih nagrada, između ostali, "Karoly Szirmai", Nagradu iz Fonda "Borislav Pekić", "Desimir Tošić", "Stevan Pešić". Prevodi sa španskog i katalonskog. Jedan je od osnivača Srpskog književnog društva, član je Srpskog i Kantalonskog Pen-a. Živi u Zemunu.
Preporučujemo
Čarolija senki u "Pinokiju": Predstava „Luna Luna park", u režiji Fabricija Montekija
05. 06. 2026. u 11:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RUSIJA SE HITNO OGLASILA O SRBIJI: Peskov komentarisao odnos Moskve i Beograda
RUSIJA i Srbija imaju partnerstvo koje omogućava Moskvi i Beogradu da razgovaraju o najhitnijim pitanjima, ali Srbija bira svoj put razvoja, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol ruskog lidera.
05. 06. 2026. u 11:49
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)