ZA ROMAN "OSTACI SVETA": Igor Marojević dobitnik nagrade "Meša Selimović"

Biljana Ristivojević

18. 02. 2021. u 12:02

IGOR Marojević 33. je dobitnik nagrade "Meša Selimović", za roman "Ostaci sveta".

ЗА РОМАН ОСТАЦИ СВЕТА: Игор Маројевић добитник награде Меша Селимовић

Foto: Ž. Knežević

Na stranicama "Večernjih novosti" danas je završeno glasanje Velikog žirija književnih kritičara za knjigu godine, za 33. nagradu "Meša Selimović". Svoje izbore, kao i prošle godine, dalo je 60 istaknutih književnih znalaca i tumača, čiji su izbori praćeni sa velikom pažnjom. U protekle dve nedelje brojali su se glasovi i sa nestrpljenjem se očekivao rasplet. Svaki kritičar izdvojio je po pet dela iz pera savremenih domaćih autora, objavljenih u prošloj godini, uz kratka obrazloženja. Pritom, isti pisac ne može da dobije nagradu dva puta.

Prema jasnim, dugogodišnjim propozicijama, saglasnost članova žirija, dobija se u decembru, njihova imena obnaroduju se 4. januara, rok za glasanje je 2. februasr,  a dva dana kasnije počinje kontinuirano objavljivanje izbora. Dakle, tek pošto u naznačenom roku stignu svi izbori, glasovi izlaze pred najširu javnost na stranicama "Večernjih novosti". Do pobednika se dolazi na jednostavan način - zbrajanjem glasova. Ovakva pravila na minimum svode mogućnost "štimovanja" rezultata. Tako se još jednom pokazalo da je način žiriranja za "Mešu" jedinstven po broju učesnika, ne samo u regionu, već i šire, i da predstavlja svojevrstan demokratski kulturni ritual.

    
Članovi žirija koji pripadaju veoma različitim generacijama, zagovornici su različitih književnih poetika i dolaze  iz 25 mesta i gradova, ovoga puta izdojili su 128 naslova. Ubedljivo je - sa 27 glasova - pobedio roman "Ostaci sveta" Igora Marojevića, u izdanju "Dereta".

KRATKA BIOGRAFIJA IGORA MAROJEVIĆA

Igro Marojević rođen je 1968.godine u Vrbasu, diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Bareseloni.
  
Objavio je "Beogradsko petoknjižje": romane "Dvadeset četiri zida" (1998, 2010), "Parter" (2009), "Prave Beograđanke" (2017), "Tuđine" (2018) i zbirku priča "Beograđanke" (2014, šest izdanja), kao i tri romana iz "Etnofikcije", još nedovršene pentalogije: "Žega" (2004, 2008), "Šnit" (2007, 2008, 2014) i "Majčina ruka" (2011). Ostala dela: novela "Obmana boga" (1997), zbirke priča "Tragači" (2001)i  "Mediterani" (2006, 2008), knjige eseja "Kroz glavu" (2012) i  "Krv je voda" (2018), kao i "Roman o pijanstvima" (2019).

   Napisao je i drame: "Nomadi" ( izvođena 2004. u produkciji barselonskog Instituta za teatar, na katalonskom i španskom, na kome je i napisana), "Tvrđava Evropa" (Belef 2008) i "Bar sam svoj čovek" (Beogradsko dramsko pozorište 2009 - 2011). Prema njegovom romanu "Dvadeset četiri zida", izvođena je u BDP pozorišna drama, 2003/2004 - Marojevića dela ili odlomci objavljeni su na 16 jezika, a zastupljen je u desetak reprezentativnih antologija srpske, južnoistočnoevropske i evropske krate proze. Dobitnik je više književnih nagrada, između ostali, "Karoly Szirmai", Nagradu iz Fonda "Borislav Pekić", "Desimir Tošić", "Stevan Pešić". Prevodi sa španskog i katalonskog. Jedan je od osnivača Srpskog književnog društva, član je Srpskog i Kantalonskog Pen-a. Živi u Zemunu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)