NEDOSANJANI SAN O MUZEJU: Sećanje na Vladimira Davidovića (1955-2020), uglednog pravnika, urednika, eruditu

B. SUBAŠIĆ

28. 12. 2020. u 06:08

DVOSTRUKI život Vladimira Davidovića (1955-2020), čiji je zemaljski put nedavno presekla korona, ostavio je dubok trag u srpskoj kulturi, iako nije bio ličnost sa naslovnih strana.

НЕДОСАЊАНИ САН О МУЗЕЈУ: Сећање на Владимира Давидовића (1955-2020), угледног правника, уредника, ерудиту

Vladimir Davidović

Karijeru ovog vrsnog pravnika obeležile su ozbiljne funkcije Upravnika poslova SANU i pomoćnika ministra pravde. U paralelnom životu on je bio avanturista, tragač za izgubljenom srpskom baštinom, urednik i priređivač knjiga koje otkrivaju tajnu istoriju. Iza njega je ostao nedosanjani san o stvaranju virtuelnog srpskog muzeja izgubljenih i nestalih ličnosti i dela.

- Nije problem što je neki predmet naše baštine odnet u neki strani muzej i tamo sačuvan, ili ako je neka ličnost nedovoljno proučena - govorio je Davidović. - Problem je ako ne znamo da ta dela i ljudi postoje i tako ih se odreknemo.

Davidović je primerom pokazivao kako se spasava baština. Sa prijateljima je sakupio novac i iz biblioteke u Dablinu kupio i skenirano Nikoljsko jevanđelje, remek-delo srpske srednjovekovne umetnosti ukradeno u Velikom ratu. Odštampao je 100 luksuznih fototipija i poklonio ih bibliotekama i manastirima. Kao upravnik poslova SANU, usred sankcija, otkupio je deo Dečanske hrisovulje, takođe opljačkan u ratu. Izvesni Britanac je tražio gotovinu uz pretnju da će prodati dragoceni rukopis stranu po stranu na aukcijama.

- Trebalo je odlučivati hitno. SANU je prodala klavir, deo novca su dali donatori, a guverner Avramović je dao devize iz Narodne banke - svedočio je Davidović. - Britanac je tražio da dođem sam, Budimpeštu, kao u filmu. Plašio sam se falsifikata, a stvar je spasao - miš. Čim je Englez izvadio listove znao sam da su originali, imali su tragove mišjih zubića kao na istom mestu gde i naš deo rukopisa.

Zahvaljujući Davidoviću rehabilitovan je akademik Radoslav Grujić, koga su posleratni ideološki sudovi proglasili zločincem, jer je spasao mošti kneza Lazara, cara Uroša i despota Stefana Štiljanovića od ustaša, Tako je skinuta ljaga sa velikog srpskog naučnika i patriote. Davidović je uredio i objavio dnevnike akademika Dejana Medakovića, od zaborava je spasao delo "Potraga za ukradenom istorijom" o austrijsko-nemačkoj pljački srpskih arhiva i izveštaj "Tajna informacija o snazi i stanju kineske države" koji je napisao Srbin osnivač ruske tajne službe, grof Sava Vladislavić. Poklonio je 5.000 knjiga biblioteci manastira Sveti Prohor Pčinjski. Nabrajanje njegovih poduhvata bi potrajalo, ali i ovo dovoljno oslikava lik Vladimira Davidovića, koji ne sme biti zaboravljen.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili