NJegoš se ne može odvojiti od Matije: Uručene povelje Matice srpske
VESTI o ponovnom tihom nadolasku virusa korona samo unekoliko su proredile publiku u Svečanoj sali Matice srpske, u utorak, na uručenju povelja najzaslužnijim pregaocima za doprinos srpskom jeziku i kulturi, ali nisu nimalo umanjile lepotu i svečanost tih trenutaka.
Foto: B. Lučić
Dobitnici ovog prestižnog priznanja su: Međunarodni slavistički centar, prof. dr Rada Stijović, te prof. dr Živojin Stanojčić, kome je priznanje dodeljeno posthumno. Prvi put povelja je dodeljena nekom iz redova pesnika, a prvi laureat je akademik Matija Bećković.
Pozdravljajući nagrađene i goste u prisustvu Njegovog preosveštenstva vladike bačkog Irineja, predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić kazao je da svekoliko srpsko jezičko značenje i umenje ide sada nezaustavljivo ka povratku onog jezičkog iskona i moćne izražajne celine koju ponekad zaboravimo ali nas onda sam jezik opomene i kaže nam - ko smo, gde smo, kakvi smo i čiji smo.
- Jezik nam kaže da se Njegoš ne može odvojiti od Matije, a Crna Gora od Srbije, niti Kosovo i Metohija od ostatka Srbije, uključujući i Vojvodinu - rekao je Stanić.
Primajući nagradu u ime Međunarodnog slavističkog centra, pokrenutog pre pola veka kod Vukove kuće u Tršiću, prof. dr Dragana Mišević Radović istakla je da se srpski književni jezik razvijao zahvaljujući daru, znanju, poznavanju jezika, ali i stvaralačkom genu pisaca.
Prvi pisac laureat Matija Bećković naglasio je da nema ni lepšeg priznanja ni važnijeg darodavca a ni srećnijeg dobitnika "koji bi voleo da je tu povelju zaslužio".
- Davno je rečeno da je jezik osnov svake kulture i da na tom temelju može sve da se izgradi. Jezik je sposoban da stvori svetsku, a ne budžačku naciju i zemlju Učmaliju - rekao je Bećković u kratkoj besedi koju je zatim dopunio kazivanjem svoje pesme "Malo i veliko slovo".
Foto: B. Lučić
Prof. dr Rada Stijović, autorka sjajnih napisa o jeziku u Kulturnom dodatku lista "Politika", naglasila je da Matičina povelja za nju predstavlja izuzetnu čast i nemerljivu radost jer nagrada dolazi od naše najstarije književno-naučne ustanove koja se uspešno stara o jeziku.
U IME OCA
POVELjU namenjenu počivšem prof. dr Živojinu Stanojčiću, autoru Gramatike na kojoj se obrazovao niz naših generacija, primio je njegov sin, takođe lingvista, prof. dr Slavko Stanojčić. On se zahvalio i darodavcu i svom ocu koji je predano brinuo o srpskom jeziku.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)