OD FORME DO CIVILIZACIJSKIH DILEMA: U Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, MSUB predstaviće d
U PROGRAMU posvećenom značajnim autorima domaće i regionalne scene, u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, beogradski Muzej savremene umetnosti predstaviće dela Dragana Jelenkovića istaknutog savremenog stvaraoca, koji decenijama istražuje granice između slike, objekata i prostora.
Foto Vladimir Pavić
Izložba nazvana "Aritmologija oblika", čiji je kustos Miroslav Karić, biće pred publikom od petka u 18 časova. Kako ističu u MSUB, Jelenković pripada generaciji umetnika, koja je tokom osamdesetih godina 20. veka menjala i proširivala skulpturu kao medij. Svoj autorski jezik formirao je između beogradske scene, gde se školovao i intenzivno izlagao, i vojvođanske, gde je kroz poreklo bio aktivno prisutan i prepoznat kao jedan od nosilaca novog senzibiliteta.
Izbor radova za ovu postavku napravljen je iz umetnikovog višedecenijskog opusa, a postavku čine i radovi iz novije produkcije, u kojima se bavio istraživanjem fenomena redefinisanja forme. Reč je o delima koja se bave aktuelnim globalnim trenutkom, novim načinima komunikacije, odnosom prema prirodi, diktatom obilja informacija, prevladavanjem digitalne slike.
- Već u svojim prvim samostalnim i grupnim nastupima pokazao je posvećenost istraživanju formalnih i značenjskih mogućnosti različitih materijala i njihovih kombinacija (terakota, drvo, bronza, metal, filc, platno) koje koristi za radove, odnosno, preciznije, opredmećene oblike, čije motivske reference nalazimo u specifičnom repertoaru svakodnevnih predmeta i profane ikonografije - ističe u tekstu koji prati postavku Miroslav Karić. - Ležaljke, štrudle, harmonike - neki su od vizuelnih sadržaja koje Jelenković dovodi u stanje novih pojavnosti na granici prepoznavanja, zadržavajući u njihovim konturama ili fragmentima okidače sećanja i mentalnih projekcija ambijenata, atmosfere neposrednog intimnog okruženja i unutrašnjih prostora njihovih doživljaja.
Motiv kuće - pojam doma
Foto Vladimir Pavić, "Soliter", Dragan Jelenković
U RANIM godinama stvaralaštva motiv kuće izdvojio se kao posebno polje Jelenkovićevih traganja za formama u prostoru, koje je postepeno osvajao građenjem, dekonstruisanjem i umnožavanjem minijaturnih, svedenih arhitektonskih elemenata, otvarajući njihovim iteracijama u svakoj novoj postavci šire značenjske i konotativne aspekte pojma doma - naglašava Karić, analizirajući radove umetnika.
Pre nego što je upisao je Fakultet likovnih umetnosti, gde je magistrirao 1992. godine, Jelenković je završio odsek za italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Do sada je više od dvadeset puta samostalno izlagao, bavio se i dizajnom, bio urednik galerijskog programa, kustos, umetnički direktor međunarodnih projekata i urednik izdavačke delatnosti Kulturnog centra Pančeva. U saradnji s profesorom Brankom Pavićem osnovao je multimedijalnu "Radionicu 301" Arhitektonskog fakulteta, na kome je bio profesor do prošle godine. Jedan je i od osnivača asocijacije "Otvorena osećajnost". Autor je i urednik više knjiga, publikacija i monografija o savremenoj umetnosti i dobitnik je brojnih nagrada na jugoslovenskim i srpskim manifestacijama.
Među radovima ovog autora, kustos postvake Miroslav Karić izdvaja one nastale eksperimentisanjem sa materijalima:
- Spektar upotrebljenih materijala postaje raznovrsniji, uključujući konkretne - staklo, klirit, aluminijumsku foliju - i efemerne, poput smese za bombone, svetla, čak i mirisa, dok radovi u finalnoj postavci dobijaju kompleksniji oblik, od site-specific intervencija do skulpturalnih ambijenata. Uvođenjem novih postupaka, materijalnih sadržaja pa i medija - uključujući digitalnu grafiku i video - u umetničku praksu, Jelenković je ostvario suštinski preokret u konceptualizovanju relacija između subjektivnog i objektivnog prostora, pomerajući fokus sa introspektivnih analiza ka refleksiji okruženja, čime je proširio opseg tematskih interesovanja usmerenih ka istraživanju savremenih civilizacijskih pojava, psihološkog stanja današnjeg pojedinca i znakova ekološke krize - zaključuje istoričar umetnosti.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)