STRAHA SE NE PLAŠE: Tradicionalna izložba "Kritičari su izabrali" u Likovnoj galeriji KCB

Miljana Kralj

15. 01. 2025. u 06:15

ISTORIČARKA umetnosti i dobitnica nagrade "Lazar Trifunović" za 2020, muzejski savetnik Gordana Stanišić, autor je ovogodišnje tradicionalne izložbe "Kritičari su izabrali", kojom svaku novu godinu otpočinje Likovna galerije Kulturnog centra Beograda.

СТРАХА СЕ НЕ ПЛАШЕ: Традиционална изложба Критичари су изабрали у Ликовној галерији КЦБ

Rad Selmana Trtovca Foto promo

Njena postavka nazvana "Ko se plaši straha još" biće otvorena u četvrtak, 16. januara, u 19 časova.

U novom izdanju izložbenog ciklusa započetog još 1967. godine, otkako se kontinuirano organizuje, svoja dela će, na poziv Gordane Stanišić, predstaviti neki od naših najznačajnijih i najzanimljivijih savremenih autora. To su Sanja Latinović, Nemanja Nikolić, Nikola Marković, Milica Ružičić, Selman Trtovac, Ivan Šuletić.

Foto promo

Rad Nikole Markovića

- Strah se ne može negirati jer je on empirijska realnost i emocionalno iskustvo, upozorenje i unutrašnji alarm, ali i cena spoljašnjeg haosa, uzrok i posledica posthumanog doba. Ako je kultura straha svuda oko nas, da li i dalje možemo diferencirati funkcionalnu od disfunkcionalne uloge straha, personalno od globalno socijalnog dejstva ili je sve podređeno vladavini strahom i suživotu sa njim u cikličnoj "sivoj zoni". Da li strahom mistifikujemo pojave, da li nas on zarobljava i iracionalno destabilizuje ili je racionalna prevencija i odbrambena reakcija - pita se Stanišićeva u tekstu koji prati postavku.

"Staro sajmište" i "Tuđe kože"

NOVU izlagačku sezonu, u četvrtak otpočinju i druga dva prostora KCB. U Galeriji "Artget" u selekciji ovogodišnjeg umetničkog direktora Aleksandra Kujučeva, Marija Janković predstaviće projekat "Staro sajmište", za koga je koristila iskaze žrtava, ubijenih, preživelih, pa i samih mučitelja i egzekutora iz najmasovnijeg gubilišta u Beogradu tokom Drugog svetskog rata. Ove potresne priče pruzimala je iz arhiva i knjiga i prenela u scene naseljene recikliranim lutkama, dok je za likove zločinaca upotrebila nove figurice nemačkih vojnika. A u "Podrumu" Ivana Ranisavljević izložila je "Tuđe kože", postavku od radova nastalih tokom doktorskih studija na odseku za nove medije FLU.

U vremenu nove normalnosti, medijske predominacije, globalne difamacije, sve fatalnije ravnodušnosti, autorka izložbe postavlja i pitanje koliko su naše lične reakcije izazvane proizvedenim strahom, u osnovi našeg sagledavanja sveta.

U biografiji Gordane Stanišić, ističe se da je od 1989. do 2022. radila je u Narodnom muzeju u Beogradu, kao muzejska savetnica, kao i da je od 1989. objavljivala prikaze, studije i kritike iz oblasti moderne i savremene umetnosti, monografske i tematske publikacije. Autorka je i koautorka mnogih izložbi u Jugoslaviji, Srbiji i inostranstvu. Dobitnica je Priznanja Društva istoričara umetnosti Srbije (DIUS) za autorske izložbe 1996. i 2016. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CRVENA ZVEZDA IDE U ZAGREB! Žreb je tako odlučio, sledi istorijsko gostovanje crveno-belih