PONOSNA POHVALA SVOME RODU: Naša međunarodno priznata umetnica Mira Maoduš otvoriće ove nedelje dve izložbe, u Parizu i Prijedoru
POSLE uspeha koji je postigla sa svojom postavkom u firentinskoj Palati "Pegaso", početkom marta, gde je publici u Toskani predstavila poetiku svojih boja, ali i poeziju Jovana Dučića, naša slikarka svetskog ugleda, Mira Maoduš, ovoga meseca priređuje čak dve izložbe.
Foto arhiva Novosti, M. Anđela
Jednu u Parizu, gde je decenijama stvarala, u ateljeu u kome su nekada radili Sutin i Modiljani, i to u galeriji Le Pave d'Orsay, od 16. do 26. maja. A drugu u Republici Srpskoj, kojom će dva izložbena prostora, Muzej Kozare i Galerija "Sreten Stojanović", zajednički obeležiti Međunarodni dan muzeja, a otvaranje je predviđeno za 17. maj.
I francusku i domaću postavku prate katalozi sa tekstovima Ljubice Bube Miljković. Ona primećuje kako je, tražeći sopstveni put, ova umetnica pažnju poklanjala mrtvim prirodama, figurama ljudi, portretima, predelima i gradskim motivima:
- Snagom i govorom boja ukazivala je na užasne ljudske sudbine i večiti nemir humaniste koji ne ostaje ravnodušan pred nepravdama i patnjama. Težeći arhetipovima i srži unutarnjeg života, Mira je slikala ženske portrete srodne fajumskim, katkad i ranohrišćanskim predstavama Bogorodice...
Foto arhiva Novosti
Svesna da umetnost nije oponašanje tuđih modela i svakako ne pomodni trend, nego i estetski i etički čin, Mira je "prebolela" Evropu, piše u tekstu kataloga:
- U njoj je otkrila razne nacionalne poetike, a onda krenula ka izvorima sa kojih su se napajali i začetnici moderne u svetu. Možda i zato, sasvim u skladu sa svojim francuskim znamenjem, ostala je zdrava, radoznala, neumorna i živog duha.
Uporna i prkosna
FRANCUSKI prijatelji, radi njima lakšeg izgovora, Mirino kršteno ime Mirjana preslovili su u Mirjam - piše Ljubica Miljković. - Sasvim slučajno, nisu pogrešili. U prevodu s jevrejskog, ima značenje uporna ili prkosna, što odgovara njenom karakteru. Ona je istrajavala u najtežim trenucima i s ponosom se borila za univerzalne vrednosti, istinu, pravdu... I dalje se divi freskama na zidovima Crkve Svetog Jovana u Medaku, koje su joj otvorile vrata začuđujućeg sveta umetnosti i trajno je vezale za otadžbinu, istu onu o kojoj je potresno pevao Aleksa Šantić. Zato nije poklekla niti izgubila sebe, iako se likovno obrazovala u Nemačkoj, Italiji i Francuskoj, a najduže živela i stvarala u Parizu. Pri tome, nikada se nije udaljila od Beograda, niti zaboravila svoje korene.
Poslednjih decenija, kako ističe Miljkovićeva, Mira slavi i proslavlja ćirilicu:
- Svoje slovo ljubve povezano sa sudbinom Srba prognanih sa svojih vekovnih ognjišta tokom stvaranja novih država i nacija u nekadašnjoj Jugoslaviji, Mira je zasnovala na potrebi da umetnošću pokaže najlepše lice svog naroda i usklikne: "Ja sam Srpkinja!" Od tada je nastavila da sa ponosom ispisuje pohvalu svom rodu. Predavala se poetici srpskih slova, uz akcente onih ruskih, da bi ukazala na srodnost i prijateljstvo pravoslavnih naroda.
Uporište i ishodište Mira Maoduš često nalazili u svevremenim stihovima Đure Jakšića, Disa, Puškina, Jesenjina, Dučića... Kako tvrdi jedna od naših najugledijih istoričarki umetnosti, ona svako delo gradi vrlo racionalno, prema zakonima tradicionalnog slikarstva, u saglasju sa opredeljenjem da estetski doživljaj ostvari isključivo likovnom leksikom, ritmovima, vertikalama, dijagonalama, horizontalama, ravnotežom masa, logikom kompozicije, ekspresivnošću linija i materije.
- Zato ona ulazi u brojnu porodicu savremenih fovista. Njene kolorističke simfonije izviru iz života, ali su tajnovite i udaljene od stvarnosti, jednako kao i nikada neodgonetnuta zapitanost o Bogu, prirodi, čoveku, naciji, ljubavi, nostalgiji, usamljenosti, umetnosti... One su, pre svega, hromatska eksplozija i plastični iskazi što izazivaju optički doživljaj. Prema takvom negovanju kosmičkog sveta slike, ona je dosledna pobornica uvek aktuelne moderne, ali nudi osobenu estetiku ispunjenu njoj i svima nama tako dragom maternjom melodijom. Ozarenjem svojih slika, Mira je Duhom tajanstva odgovorila na Dučićev vapaj Bogu: "Jesi li u strašnoj katastrofi zvezda, / Ili harmoniji svetlosti?" - zaključuje Ljubica Miljković.
Preporučujemo
MAŠTA I FANTAZIJA VELIKOG UMETNIKA: Veliko interesovanje u Parizu za slike Dada Đurića
11. 02. 2026. u 14:13
DRAMA PUNA SMEHA I TENZIJE: "Alapače" spremne da vas totalno opčine (FOTO)
10. 02. 2026. u 23:20
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)