DOĐITE DA PONOVO UPOZNATE KORENE NAŠEG NARODA: Marko Krstić, direktor Etnografskog muzeja u Beogradu, za "Novosti"

Marina Mirković

19. 06. 2023. u 14:38

NAŠ se pisac i kulturni delatnik Marko Krstić, koji je svoje menadžerske sposobnosti, kreativnost i doslednost u sprovođenju ideja i predstavljanju naše kulture u svetu pokazao i dokazao i na mestu direktora Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka - odnedavno je prvi čovek Etnografskog muzeja u Beogradu.

ДОЂИТЕ ДА ПОНОВО УПОЗНАТЕ КОРЕНЕ НАШЕГ НАРОДА: Марко Крстић, директор Етнографског музеја у Београду, за Новости

Novosti/Nikola Skenderija

Premda je znao da dolazi na mesto uz koje su poslednjih godina vezivane brojne afere, Krstić odriče da je na ovu poziciju stupio sa bilo kakvim predrasudama ili predubeđenjima. Naprotiv, on ističe da je vođen samo verom u vrednost eksponata i u znanje uposlenika muzeja, te uveren da svi zajedno mogu da ostvare ogromne rezultate.

- Nisam se nikad bavio predubeđenjima ili predrasudama, a naročito ne aferama koje su često uslovljene određenim interesima, pogrešnim odlukama, ličnim sukobima ili preteranom medijskom hajkom kojoj je muzej bio izložen. Moj dolazak na čelo Etnografskog muzeja je potreba da se stvari stave na svoje mesto i da se muzej pokrene napred, i u tom smislu, jedino predubeđenje koje sam imao i koje imam jeste da pronađem najbolji način da uspem u tome. Mene je uvek zanimala vizija, a ne revizija. S druge strane, Etnografski muzej ima dugu tradiciju od preko 120 godina postojanja i sve te negativne stvari oko njega poslednjih godina samo su stvar trenutka i kao takve će, siguran sam, vremenom izbledeti.

Kakvu ste situaciju/stanje/kadar tamo zatekli? Šta se pokazalo kao najjači adut a šta kao slaba tačka muzeja?

- S obzirom na to da sam ja prethodno bio član UO Etnografskog muzeja, bio sam dobro upoznat sa činjeničnim stanjem i sa stručnim kadrom. Najjači adut su, naravno, zbirke, dakle etnografsko nasleđe Srbije, a najslabiji, način na koji to blago predstavljamo građanima ove zemlje i tehnološka prevaziđenost stalne postavke koja se nije menjala više od dve decenije. No, sad je vreme da pričamo o rešenjima, ne o prošlosti.

Koja su se znanja ili veštine pokazala kao presudna i prekopotrebna za direktora ovog jedinstvenog muzeja?

- Načelno, jedinstvenost Etnografskog muzeja ne podrazumeva da to isto važi i za ljude koji su na njegovom čelu. Što se mene tiče, sebe ne smatram direktorom u klasičnom smislu, već čovekom koji svoje sposobnosti i veštine ispoljava na način da razumem i prihvatam vreme u kome živimo, sa idejom da nema napretka bez stručnih ljudi, svežih ideja i timskog rada. Naravno, potrebno je da imate i dobre rezultati koji vas preporučuju. Ti principi, verujem, važe za svaku ustanovu ili firmu.

Vidni su napori da se postavka približi deci, koja su pozvana da prave "replike" eksponata. Šta je bio vaš prvi potez, prvi cilj?

- Imajući u vidu tragediju koja nas je sve uzdrmala, okrenuli smo se deci i tinejdžerima kroz više aktivnosti, jer želimo da im budu dostupniji i zanimljiviji naši predmeti i eksponati. U saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike, uskoro pokrećemo platformu za onlajn prodaju karata. Naša poruka javnosti i građanima je da će muzej imati više sluha za radno vreme. Od 1. jula muzej će umesto do 17 časova, kako je do sada bilo, raditi do 20 časova. To smo uradili tokom trajanja izložbe "Italija je u modi" koju je za nepune tri nedelje videlo oko 4.500. posetilaca. Dakle, na dobrom smo putu.

Kako biste definisali svoju viziju - nešto dugoročniji plan za instituciju kojom rukovodite?

- Moja vizija je da Etnografski muzej bude živ, interaktivan, atraktivan i moderan muzej koji će imati sluha i znanja da na najsavremeniji način predstavi zašto je etnografija važna u savremenom svetu i šta nam ona govori o nama samima, i kao pojedincu i kao narodu. Etnografski muzej mora biti bliži narodu, tu mu je mesto.

Šta je ono što postavku Emuzeja čini jedinstvenom i vrednom posete? Smatrate li da je javnost u dovoljnoj meri upoznata sa njom?

- Jedinstvenost svakog muzeja prvenstveno počiva na stalnoj postavci kao vrhunskom rezultatu rada kustosa, konzervatora i tehničkog osoblja. Takav rezultat stvara vrednost da stalna postavka bude nešto posebno i izvanredno, da bude što posećenija, što vidljivija, da ostvari uticaj na kulturu, na društvo, na građane. Da nas poveže. U tom smislu, vreme je da osavremenimo našu stalnu postavku koja ovako postavljena više nema snage da generiše veću zainteresovanost ni javnosti ni posetilaca. Trideset hiljada ljudi godišnje poseti muzej što je nedovoljno za naš renome. Mi ćemo to da promenimo, i to je jedan od naših strateških ciljeva.

Raspolažete li (sa)znanjima o postavkama i načinu funkcionisanje sličnih institucija u drugim državama, i postoji li među njima neki "primer za ugled"? Gde je tu naš muzej u odnosu na neke druge slične, kada je reč o postavci ali i načinu na koji je predstavljena?

- Primer najbolje prakse, bar kad je šire okruženje u pitanju, jeste Etnografski muzej u Budimpešti koji ima fantastičnu postavku i sa kojim nameravamo da uspostavimo saradnju. Vredi pomenuti i Slovenački Etnografski muzej i Etnografski muzej u Zagrebu. Što se tiče naše stalne postavke "Narodna kultura Srba u 19. i 20. veku", moram da kažem da je ona srž celokupne naše etnografske građe. Mi se pripremamo da je tokom narednih godina osavremenimo, nešto promenimo, nešto i dodamo, da je narativno i vizuelno prenesemo u 21. vek kako bi iskomunicirali sa što većim brojem posetilaca, uključujući i strance koji su nam, takođe, ciljna grupa. To će biti najbolji način da proslavimo 120 godina od prve stalne postavke Etnografskog muzeja.

Koji je pravi put ka modernom muzeju koji predstavlja vredan segment naše nacionalne baštine, koji bi i školarci i mladi ljudi sa interesovanjem posećivali i iz njega poneli vredna saznanja? Koliki bi tu trebalo da bude upliv "modernog" - u marketingu, načinu na koji je postavka osmišljena?

- Moderan muzej jeste naš osnovni cilj, kao što je i cilj takvog muzeja da na što interesantniji i komunikativniji način predstavi ono što se sa razlogom čuva i zaštićuje u našim depoima. Moderan muzej je i svojevrsni kulturni tržni centar, gde pored izložbi, možete upoznati i uživati i u drugim sadržajima - najmlađi u etnoigraonici, roditelji u kafeu ili digitalizovanoj biblioteci, ili zašto da ne, u našem bioskopu. Mi smo, čini mi se, jedini muzej koji ima svoj bioskop i to u centru grada. Moja je želja da vratimo sjaj i kultni status koji je nekada imao Art Museum bioskop. A što se tiče marketinga koji je u ovim vremenima podrazumevajuć, mi smo već krenuli u jednu veliku kampanju koja se zove "Etno nije setno" sa idejom da tu temu popularišemo kod mlađih generacija.

Na koji biste način pozvali čitaoce "Novosti" da obavezno posete Etnografski muzej u Beogradu?

- U Etnografskom muzeju su vaši koreni, koreni našeg naroda. Dođite i upoznajte ih ponovo. Upoznajte sebe, lakše ćete dočekati bolje sutra.

Nadeždino nasleđe

KRSTIĆ najavljuje da se u Etnografskom muzeju, 29. juna u 19 časova, otvara izložba povodom 150 godina od rođenja slikarke Nadežde Petrović:

- Autorka postavke naslovljene "Nasleđe/Legacy: kolekcija predmeta Nadežde Petrović" je kustos Jelena Sekulović, a izložba će biti otvorena za posetioce sve do kraja septembra. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Novi Samsung Neo QLED televizori pomeraju granice kućne zabave