"ODUŠEVLJENOST" U BRONZI I CRTEŽU: Izložba vajara Save Halugina od večeras u Galeriji SANU

Miljana Kralj

14. 03. 2023. u 14:55

ODRASTAO sam pored reke Tise i njene akvarelne površine.

ОДУШЕВЉЕНОСТ У БРОНЗИ И ЦРТЕЖУ: Изложба вајара Саве Халугина од вечерас у Галерији САНУ

Foto M.A.K.

Još kao mali voleo sam da idem na Tisu sa drugovima. Reka me je inspirisala. Od nje su potekle moje kasnije umetničke asocijacije na skele, čamce, udice... gde sam uspevao da ta znakovlja i prizore metaforički povežem s ljudskim i animalističkim figurama tako da oni čine jednu celinu, piše između ostalog na jednoj od legendi izložbe "Poziv na oduševljenost" vajara i dopisnog član Srpske akademije nauka i umetnosti, Save Halugina (1946).

Foto M.A.K.

Autor u susretu sa novinarima pred otvaranje postavke

Postavka će biti otvorena večeras u 19 časova u Galeriji SANU, a prema rečima autorke, istoričarke umetnosti Nele Tonković, svojevrsni je prikaz pet decenija rada umetnika iz Subotice, i to kroz 35 skulptura u bronzi, 15 crteža i 20 monumentalnih slika. Rođen u Novom Kneževcu, od oca Vase, zemljoradnika, i majke Milene, rođene Nikolin, krojačice, svoje prvo umetničko obrazovanje Sava Halugin stekao je na Odseku za likovnu umetnosti Više pedagoške škole u Novom Sadu, a potom je završio i vajarski smer Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (u klasi profesora Jovana Kratohvila), gde je i magistrirao.

Kuća sa glavom

MOJA rodna kuća, u umetničkoj fikciji, ima glavu, ekstremitete, poput živog bića. Ostao sam vezan za određene predmete, radnje, za govore, razgovore, i upravo me je to motivisalo i ostalo duboko doživljeno i urezano u meni. Nisam nikada mogao da pobegnem od sebe, jer je to kod mene toliko snažno i jako, zapisao je Halugin.

Ovaj vajar vibrantnog opusa, kako je podsetila Tonkovićeva predstavljajući juče izložbu na konferenciji za novinare, je svoje prve radove napravio u kamenu, i gotovo dvadeset godina stvarao u ovom materijalu monumentalna dela, koja se uglavnom nalaze u javnim prostorima. Skulpture koje su na postavci, međutim, pripadaju fazi, tokom koje je umetnik intenzivno istraživao druge materijale i njihove izražajne mogućnosti.

Namera postavke, kako je objasnila autorka, bila je da pokaže kako Halugin nije izričito vajar. Zato na njoj posebno mesto imaju crteži i slike. Česti pratioci Haluginovih skulptura, crteži nikada nisu doslovne skice za "trajniji oblik", već su autonomna dela.

- Tematski okvir stvaranja akademika Halugina čine sećanja, prošlost opredmećena u sadašnjosti, prerađena kroz ono što su intimni registri umetničkog bića - naglasila je Tonkovićeva, inače kustoskinja Moderne galerije u Subotici, dodajući da u opusu skulptura u bronzi Halugin najekspresivnije iznosi svoje ideje, umetnička stajališta i tematski svet.

Primećujući da je ovo prva njegova izložba na koju dolazi "kao gospodin", jer su sve drugi završili, umetnik se prisetio i kako je svojevremeno obilazio "taj velelepni prostor" Galerije SANU, kao mlad, a kasnije i zreo autor, da bi pronikao u vrednosti dela značajnih stvaralaca koji su tu izlagali.

- Počeo sam sa crtežima, skicama, beleškama, koje sam uglavnom sačuvao, pa sam radio skulpture u gipsu, a onda i u kamenu - rekao je Halugin, govoreći o vremenu kada je prvi put otišao na čuvenu smotru "Mermer i zvuci", koja je imala presudan značaj za njegov tadašnji rad. - Nažalost, "Mermer i zvuci" su se sada smanjili i sve teže je naći kamenu gromadu za realizovanje velikih radova.

Na jednoj drugoj koloniji, "Teri" u Kikindi, nešto kasnije, otkrio je mogućnosti koje pruža rad u glini. Prema njegovom mišljenju neophodno je iz svakog materijala u kome se delo izvodi, maksimalno izvući ono što je njegova apsolutna vrednost.

- Kada nisam bio u svojim osamama, trudio sam se da shvatim šta se to dešava u svetu. Imao sam potrebu za vrednovanjem, bilo da je bila u pitanju moderna, postmoderna, ili transavangardna, skulptura. Uvek sam tražio nešto međuprostorno, ali vredno. Ostao sam sa "klasičnim delima", što ne znači da sam odustao od eksperimenta - zaključio je Halugin.

Kao domaćin, upravnik Galerije SANU, akademik Dušan Otašević, podsetio je i da su svoj doprinos postavci dali Žaklina Marković, kustos, Igor Stnjepančić, dizajner, kao i da je "Poziv na oduševljenost" dobio luksuzno opremljeni katalog, čiji su recenzenti Mrđan Bajić i Čedomir Jančić, autori tekstova Nela Tonković i Suzana Vuksanović, a fotografija Vladimir Popović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POVUKLA SE IZ JAVNOSTI: Milica Todorović se oglasila pred porođaj - Budite okruženi ljubavlju