PISAC MODERNOG GRADA: Sinoć u SKD obeležen vek od rođenja romansijera i pripovedača Voje Čolanovića (1922-2014)

D. Bogutović

16. 11. 2022. u 06:20

STOGODIŠNjICA od rođenja Voje Čolanovića obeležena je sinoć u Srpskom književnom društvu, na dan rođenja ovog istaknutog romansijera, pripovedača, esejiste, prevodioca.

ПИСАЦ МОДЕРНОГ ГРАДА: Синоћ у СКД обележен век од рођења романсијера и приповедача Воје Чолановића (1922-2014)

Čolanović u svom domu, Foto I. Marinković

Dobitnik je nekoliko prestižnih nagrada, kao što su "Benito Huarez", Ninova nagrada, Andrićeva nagrada, "Stevan Sremac", "Bora Stanković", "Danko Popović".

Uz napomenu da budućnost pripada delima Voje Čolanovića, kako onima koje je napisao, tako i onima koje je preveo na srpski jezik, Vasa Pavković je rekao:

- Od zbirke "Osedlati mećavu" (1958), preko "Mirisa promašaja" (1983) do "Osmeha iz crne kutije" (1993), Voja Čolanović je stvarao pripovetke koje su pokušavale i uspevale da na relativno malom prostoru prikažu savremeni svet u njegovom totalitetu, bez ideoloških pristrasnosti i zabluda koje nisu mimoilazile mnoštvo njegovih kolega. Individualac po svaku cenu, on je u romanima "Druga polovina neba" i "Levi dlan, desni dlan" ispisao dva romana o Drugom svetskom ratu, bez smisaonog presedana u srpskoj i jugoslovenskim književnostima. "Zebnja na rasklapanje" veliki je roman o starosti i njenoj herojskoj nemoći. U Mazbosi, ženskom embrionu iz romana "Džepna kob", Čolanović je stvorio najekscentričniji glavni književni lik u poslednjih pola veka srpske beletristike. Za svoj poslednji roman "Oda manjem zlu", stari pisac je dobio više priznanja nego za sve prethodne romane, u času kada je imao 89 godina!

Foto Promo

Foto Promo

Predstavljajući Čolanovića kao lucidno duhovitog, otvorenog i neposrednog sagovornika i prijatelja, čoveka koji je plenio životnom vedrinom, erudicijom i intelektualnom radoznalošću, Mako Nedić je istakao:

- Kao stvaralac bio je veoma složen. Ironičnost i autoironičnost književnih junaka sa čestom humorističkom intonacijom u tekstu, najočitije u Zebnji na rasklapanje, povremeno su u Čolanovićevim pripovetkama i romanima prelazile u opštu skepsu prema celokupnoj stvarnosti. Na taj način se, pored vitalističkog i samom realnošću motivisanog odnosa prema svetu, u njegovoj prozi paralelno pojavljivao i glas skeptičnog, refleksivnog književnog junaka, ponekad kritički i ironijski nastrojenog prema svemu postojećem, koji neprestano preispituje smisao vlastitog odnosa prema svetu i reakcija na neposrednu stvarnost i stvarnost uopšte.

Prema rečima Jelene Žurić, Čolanović je bio poetički svestan stvaralac, koji je u pisanje proze unosio svoju erudiciju i poznavanje više svetskih jezika, ali i bezobalnu intelektualnu i stvaralačku radoznalost i spremnost za kontinuirano spisateljsko traganje i za iznalaženje ne toliko novih tema i motiva koliko, prevashodno, novih formi:

- Ključne osobine njegove proze uočljive su već u dnevničkim zapisima koje je vodio od 1942. do 1945. godine, pod naslovom "O opstanku i bivstvu", a koji su se nedavno pojavili.

Ove beleške predstavljaju autentično svedočanstvo o svakodnevnom životu u okupiranom Beogradu, o sazrevanju u ratnim godinama generacije maturanata koja je dala nemalo izuzetnih intelektualaca i umetnika.

ODLIKOVAN ORDENOM ZA HRABROST

ROĐEN u Bosanskom Brodu, Voja Čolanović je najveći deo života proveo u Beogradu. Od jeseni 1944. do oslobođenja zemlje ratovao je kao vazdušni strelac na bombarderu u sklopu Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva, zbog čega je odlikovan Ordenom za hrabrost. Kao vrsni znalac četiri jezika, bio je novinar, izveštač Tanjuga sa Bliskog i Dalekog istoka, dugogodišnji urednik Naučnog programa TV Beograd, kao i urednik u izdavačkoj kući "Rad". Dve godine bio je predsednik srpskog PEN centra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VREME JE ZA SPEKTAKL – DRUGA ŠANSA ZA MILIONERE ILI 15. TITULA ZA KRALJEVE? Pogledajte šta nas očekuje u finalu Lige šampiona!