POTEKLI SMO IZ TRAGEDIJE: Večeras na sceni JDP Sofoklov "Edip" u rediteljskom čitanju gosta iz Slovenije Vita Taufera
POSLE više od sedam decenija, antička drama i Sofokle vraćaju se na scenu Jugoslovenskog dramskog pozorišta: njegovu "Antigonu" učinila je legendarnom davne 1951. svojom interpretacijom Marija Crnobori. Beogradska publika večeras će gledati Milana Marića kao Edipa, za čije tumačenje njegove kolege unapred tvrde da će biti - za pamćenje.
Foto: N. Babić
Prema prevodu Miloša Đurića, gost iz Slovenije Vito Taufer postavio je "Edipa", a za izbor ovog naslova ima razloge:
- Pošto dugo nisam bio u Srbiji, nisam osećao da imam pravo da nađem neku temu koja bi se ticala direktno društveno-političke situacije ovde, pa sam počeo da razmišljam o nečem univerzalnijem - istakao je Taufer, ugledni reditelj koji je postavio više od sto predstava u Sloveniji i regionu, ali prvi put radi u JDP. - Hteo sam da postavim antičku dramu na način na koji bi savremena publika mogla da je gleda. Kao psihološko-kriminalnu dramu, bez banalnih aktuelizacija. Tražio sam sliku duhovnog trenutka. Direktno me ne dotiče političko pitanje, ali govorimo o društvenoj klimi. Kod Eshila i Euripida likovi su poetske konstrukcije, Sofoklovi su sasvim realni. I genetski kod ostao je isti. Ovo bi bio neki post postdramski pristup, vraćamo se tekstu i glumcima kao živim ljudima. Tako se obraćamo u publici.
Foto: N. Babić
Glavni protagonista Milan Marić kaže da su prošli kroz uzbudljiv i kompleksan proces:
- Morate da budete pažljivi dok se probijate kroz taj jezik i misli, pitanja se samo usložnjavaju, a o glumačkom izazovu i da ne pričam. Šta se sve dešava u tih sat i po unutar mog junaka, kakve sve spoznaje... "Edip" je najviše rađen 1939. i 1968. godine, što je znakovito. Jer, ovo je priča o vladarima, njihovim odlukama i upitnim autoritetima.
Zanimljivo je da se radnja Tauferovog "Edipa" odvija u kafani,a Nataša Ninković (Jokasta) naglašava da joj se tokom rada na antičkoj drami (kojom se nije bavila još od akademije) dopao Sofoklov "minimalizam" jer kao Beket, sa malo reči, otvara i dubok mrak i veliku strast prema životu.
- Svi smo mi potekli iz antičke tragedije, a ona je danas više nego živa i važna - ističe Srđan Timarov (Kreont), dok se Zoran Cvijanović (glasnik iz Korinta) našalio: - Ja sam po godinama u ansamblu najbliži antici. Za gledaoca će drama imati terapeutski efekat u svom ishodištu. Inače, moja prva predstava posle FDU bio je "Hrvatski Faust", kada su Miki Manojlović i Aleksandar Berček imali današnje Marićeve godine...
U tragediji o Edipu, sinu tebanskog kralja, kome su prorekli da će ubiti oca i oženiti se majkom, igraju i Bojan Dimitrijević, Aleksandar Đurica, Miloš Samolov, Nebojša Ljubišić, Zoran Cvijanović i Joakim Tasić.
AUTORSKI TIM
TEKST su adaptirali Vesna Radovanović i Marko Manojlović, dramaturg je Vesna Radovanović, scenograf Lazar Bodroža, kostimograf Marija Marković Milojev, kompozitori Robert Pešut - Manjifiko i Aleksander Pešut, a za scenski govor zadužena je Ljiljana Mrkić Popović.
Preporučujemo
NAGON, RAZUM I DRUŠTVENI PRITISCI: Slike prof.dr Uroša Nedeljkovića u Galeriji SANU
25. 02. 2026. u 15:04
ODNOS ČOVEKA I PRIRODE: Radovi Radmile Lizdek u Prodajnoj galeriji „Beograd“
25. 02. 2026. u 14:30
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)