“BRODVEJSKE VRAGOLIJE” U NEGOTINU: Oduševio mjuzikl o mjuziklu

Suzana Mihajlović Jovanović

13. 09. 2022. u 11:38

Pozorište na Terazijama sinoć je na 56. Festivalu "Mokranjčevi dani" u Negotinu mjuziklom "Brodvejske vragolije", u režiji Nebojše Bradića, zvanično počelo novu pozorišnu sezonu.

“БРОДВЕЈСKЕ ВРАГОЛИЈЕ” У НЕГОТИНУ: Одушевио мјузикл о мјузиклу

Foto: S.M.Jovanović

U prepunoj sali negotinskog Doma kulture “Stevan Mokranjac” publika je oduševljeno pozdravila članove ansambla mjuzikla „Brodvejske vragolije“ Nebojše Bradića, koje je predvodio Svetislav Bule Goncić, rođeni Kladovljanin.

Aplauzom i ovacijama nagrađeni su pored Goncića i Jelena Jovičić, Slaven Došlo, Tatjana Dimitrijević, Miloš Đorđević, Valentina Pavličić, Miroljub Turajlija, Duško Radović i drugi.

-“Mokranjčevi dani” su praznik kulture u Srbiji i svakom ansamblu i pojedincu je stalo da se nađe u programu tako da je meni veliko zadovoljstvo što predstava “Brodvejske vragolije” koju sam režirao u Pozorištu na Terazijama ovde ima svoje premijerno izvođenje. Predstava je, razume se, izvedena u jednom drugom vremenu, ali svaka festivalska pozornica je i nova prilika za njeno potvrđivanje. Ovom predstavom Pozorište na Terazijama počinje svoju novu pozorišnu sezonu. Želimo im puno uspeha i nove premijere, a ono što nas posebno raduje je ovaj susret sa festivalskom publikom i gradom koji neguje tako važnu uspomenu na jednog od najznačajnijih kulturnih junaka i stvaraoca iz ovih naših prostora i siguran sam da će to tako biti i u godinama koje dolaze– rekao je reditelj Nebojša Bradić.

Foto: S.M.Jovanović

 

Pozorište na Terazijama je i ranijih godina gostovalo na „Mokranjčevim danima“. Sa uspehom su izvodili i „Grka Zorbu“, „Zonu Zamfirovu“, predstavu „Cigani lete u nebo“, mjuzikl „Čikago“.

-“Mokranjčevi dani” imaju tu lepu dimenziju kojom prepoznaju nove podsticaje i jako je bitno da festival bude otvoren i prema novim formama i prema inicijativama koje dolaze, ne samo iz zemlje nego i iz inostranstva i da upravo budu na neki način raskrsnica i mesto dobrog susreta – dodao je Bradić.

Treći festivalski dan na festivalu Mokranjcu u čast obeležila je i promocija kapitalnog izdanja „Kopozitori - život i delo“ Izdavačke kuće „Data Status“, koju su publici u Mokranjčevoj rodnoj kući predstavile dr Sonja Marinković, jedna od autorki i Aleksandra Šulović, urednica. U okviru programa „Klasika u 11“ publika je na Trgu Stevana Mokranjca uživala u mini koncertu Hora „Mokranjac“ iz Beograda, pobednika prošlogodišnjeg Natpevavanja horova, koji se dan ranije u Crkvi Svete Trojice pod upravom dr Katarine Stanković,  predstavio delima srpskih kompozitora Josifa Marinkovića, Vojislava Ilića, Kornelija Stankovića, Koste Manojlovića, Stevana Mokranjca, ali i savremenika Vladimira Milosavljevića, Miroljuba Aranđelovića Rasinskog, Svetislava Božića  i mladog Ivana Glavašića na koncertu pod nazivom „Da kroz lepo primamo spasonosno“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)