POGLED ISKOSA - Srb-djevojka kist vladati vješta

Dejan Đorić

26. 07. 2022. u 15:21

PRVA srpska velika umetnica i prva žena akademik je Katarina Ivanović (1811-1882). Sa Minom Karadžić i Poleksijom Todorović jedna je od tri slikarke koje su radile u Srbiji tokom XIX veka.

ПОГЛЕД ИСКОСА - Срб-дјевојка кист владати вјешта

Katarina Ivanović, autoportret

Hrvati i Slovenci uopše nemaju takvu slikarku. Čini se da je stalno zaboravljamo, u javnosti se uvek pogrešno ističe da je Isidora Sekulić naš prvi ženski član Akademije nauka i umetnosti. Dve stotine godina od rođenja slikarske dive do kraja odane Srbiji i srpskom narodu Narodni muzej obeležio je veleizložbom kojom srpska scena može samo da se ponosi, ali 140 godina od njene smrti prošlo je nezapaženo.

Kako je primetila dr Katarina Ambrozić, formirala je stil iskazan "slikama virtuozne izrade: portreti zadovoljnih ljudi i lepih žena u atlasu i čipki, muzičara i glumaca; enterijeri naglašene udobnosti; žanr-scene iz zanatskih radionica, sa ulica, iz kafane, često sa moralizatorskim prizvukom; mrtve prirode sa mnoštvom cveća; uz istorijske patriotske scene i religiozne kompozicije u romantičnoj koncepciji poznih Nazarena".

Završila je školovanje kod čuvenog peštanskog slikara, zatim u Beču, na Likovnoj akademiji, kasnije na minhenskoj Akademiji. Već je prva dela naslikala virtuozno i temeljito. Tada nije bilo uobičajeno da se na prestonu Likovnu akademiju upisuju devojke iz malih naroda, koji nisu poznavali renesansni i barokni iluzionizam, niti su na visokim umetničkim školama bile prisutne žene. Tada, u srećnoj, ali skučenoj i konzervativnoj srednjoevropskoj sredini, jedna Srpkinja razbija kanone, naivnost i oveštalost, naslikavši možda najsamosvesniji, najponositiji, najizazovniji i najsadržajniji ženski "Autoportret" u celoj istoriji bidermajera.

Kretala se u najvišim nacionalnim intelektualnim krugovima svog vremena do kraja zaljubljena u izraze otačestva, svetska putnica po Nemačkoj, Francuskoj, Italiji i Holandiji, poznavalac peštanske, bečke, minhenske, belgijske i pariske umetnosti. U Katarini Ivanović se sjedinjuju golubija duša i oštra, ne samo nacionalna samosvest, blagost i pronicljivost, o kojoj se još za života mnogo pisalo ("Srb-djevojka kist vladati vješta"). Bila je osoba kakva se retko sreće u maloj kulturi, nadmoćna a skromna, umna i obrazovana a dobronamerna, nesvakidašnji spoj različitih kvaliteta i osobina, koje su još tada iščezavale u svetu i kod Srba. Pravi je primer dame čiji su ideali i težnja ka savršenstvu ostali uzorni. Uprkos nedaćama, ostala je do kraja verna i iskrena prema svom narodu. Svoj neveliki opus od 38 slika i nekoliko crteža, rezultat temeljne i široke kulture, prenela je u beogradski Narodni muzej. Katarina Ivanović predstavlja oličenje karaktera i likovnosti retkih i u većim kulturama - nacionalnog shvaćenog kao evropsko, lokalnog projektovanog u svetsko, venčanje idealne lepote evropskog utopizma i nacionalne snage srpskog realizma.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)