SNOVI STRELJANI POD PETROVARADINOM: Izložba Danice Jovanović u Minhenu, gde je studirala uoči Velikog rata

М. КРАЉ

20. 07. 2022. u 16:00

U MINHENU, gde je na Ženskoj slikarskoj akademiji, u poslednjem periodu evropske bezbrižnosti, uoči bure Velikog rata, od 1909. do 1914. studirala naša rano i tragično stradala Danica Jovanović (1886-1914), u petak će biti otvorena izložba njenih dela.

СНОВИ СТРЕЉАНИ ПОД ПЕТРОВАРАДИНОМ: Изложба Данице Јовановић у Минхену, где је студирала уочи Великог рата

Foto: Iz zaostavštine Danice Jovanović, GMS

Autor postavke "Danica Jovanović: neostvareni snovi", u muzeju Haus der Donauschwaben u minhenskom predgrađu Har, je naša ugledna istoričarka umetnosti, profesor dr Jasna Jovanov, kustos je Jasmina Jakšić Subić. Ovo svojevrsno svedočanstvo o kratkom, ali sadržajnom životu jedine akademske slikarke iz Beške, čine slike, crteži, fotografije i dokumenti iz fonda Galerije Matice srpske, Rukopisnog odeljenja Matice srpske, Arhiva Novog Sada, kolekcije Miomira Stamenkovića i drugih kolekcionara.

Pre odlaska u Nemačku, Jovanovićeva, čije je delo otrgnuto od zaborava osamdesetih godina prošlog veka, zahvaljujući istraživačima koji su joj vratili zasluženo i zapaženo mesto u istoriji našeg likovnog stvaralaštva, školovanje je započela u čuvenoj Umetničko-zanatskoj školi u Beogradu, kod Bete Vukanović (1907-1909).

- Na fotografijama sa studija na Daničinom licu je očigledna odlučnost, moderna ženstvenost oličena u strogoj odeći dopunjenoj kravatom oko vrata, snaga nalik onoj na "Autoportretu" iz 1914. godine, ali i svojevrsna ležernost i spontani šarm mlade žene rešene da svoj talenat dovede do cilja: diplome akademske slikarke i ispunjenja misije da kroz slikarstvo doprinese uzdizanju nacionalne svesti i emancipaciji ženske populacije u srpskim zemljama tek oslobođenim od turske vlasti - objašnjava profesor dr Jasna Jovanov.

Prema rečima ove istoričarke umetnosti, misionarska snaga izbija iz pedesetak slika Danice Jovanović, posebno onih sa motivima seljana u narodnim nošnjama, a celokupan njen slikarski opus karakteriše osoben, energičan potez i intenzivan, bogat kolorit:

VEDRA I ENERGIČNA

IZ reči njenih poznanika iz Minhena, Stojana Aralice, Živorada Nastasijevića i Andre Franićevića, saznajemo da je bila sitne građe, plavokosa i plavooka, vedre naravi i energična, bezrezervno posvećena studijama i iskreni patriota - ističe Jasna Jovanov. - Njene prijave u policijskom arhivu u Minhenu svedoče kako je leta provodila u Beški, ali se krajem juna 1910. godine odjavila radi odlaska u Pariz. Nema dokaza da je tamo i bila, kao što nije sigurno da je putovala na jug Stare Srbije, u krajeve oko Prizrena (Vezirov most, Ljum kula) posle balkanskih ratova, o čemu bi se moglo zaključiti na osnovu prizora sa njenih slika.

- Ove slike potvrđuju tačnost opaske Stojana Aralice kako je Danica bila još đak, "nije imala svoje slikarske note, ali je strasno bila zaljubljena u slikarstvo". Ipak, nekoliko slika nastalih 1914. godine - mrtvih priroda i portreta - ukazuju na put kojim bi se Daničino slikarstvo kretalo. Danici je blizak ekspresivni izraz, a ponekad i literarna potka nemačke simbolističke škole. Ipak, najviše od svega, u njenim radovima preovladava snažna individualna nota, strasna želja da se znanje stečeno na akademiji pretoči u lični izraz, kao i dokazi da je slikarka bila na dobrom putu, nažalost prekinutom njenom tragičnom smrću.

Zajedno sa još petoro sugrađana iz Beške, streljana je u podnožju Petrovradinske tvrđave 12. septembra 1914. godine, podseća autorka izložbe:

- Na mestu gde su austrougarski vojnici toga dana streljali šestoro uglednih Beščana i mnoge druge stanovnike Srema, kako bi poslali upozorenje buntovnom stanovništvu, danas se nalazi spomen-obeležje. Studenti novosadske Akademije umetnosti svakodnevno prolaze pored njega, verovatno ne znajući da ono označava ne samo veliku ljudsku tragediju, već i jednu od mnogih tragedija našeg slikarstva.

Ova postavka, čiji je organizator Zavičajno društvo "Stara Beška", a dizajner Aleksandra Rešnjak Pešić, krajem prošle godine prikazana je u muzeju Haus im Moos u Karlshuldu, u okviru obeležavanja desetogodišnjice partnerstva tog bavarskog gradića i Beške.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi, a onda je otkriveno i ovo! (FOTO)