NAROD, VLAST I PROFIT: Knjiga DŽozefa Stiglica o budućnosti

Prof. dr Radovan Pejanović

21. 12. 2021. u 09:55

KNjIGA jednog od najvećih svetskih ekonomista, vrsnog teoretičara i cenjenog profesora Džozefa Stiglica "Narod, vlast i profit: progresivni kapitalizam u doba nezadovoljstva" ("Akademska knjiga") obiluje sjajnim analizama i dijagnozama, dragocenim zapažanjima i mudrim poukama.

НАРОД, ВЛАСТ И ПРОФИТ: Књига Џозефа Стиглица о будућности

Foto Promo

Naročito su značajna njegova upozorenja, kao i njegovi predlozi kako izaći iz lavirinta svekolikih kriza u koje je upalo moderno društvo.

Stiglicova knjiga ne nudi gotova instant rešenja, već predstavlja putokaz, mapu ka boljoj budućnosti, progresivnijem kapitalizmu, uravnoteženoj ekonomiji, boljem društvu sa što manje nejednakosti i jednakim mogućnostima za sve. Zvuči utopistički i nerealno, teško dostižno, ali alternativa je i te kako realna (posredi je distopijska alternativa).

Finansijske krize kapitalizma, deformacija ekonomije u tzv. kazino ekonomiju, alarmantno rastuća globalna dohodovna nejednakost, kao i uspon političkog populizma, ali i razorni efekti klimatskih promena, nalaze se ante portas, i ukoliko se nešto ubrzo ne učini, odvešće čovečanstvo i ljudsku civilizaciju u propast. Dakle, moramo pokušati da promenimo društvo i usmerimo ga ka održivoj ekonomiji, progresivnom kapitalizmu o kojem piše nobelovac Stiglic, i makar ostvarili samo deo zacrtanih ciljeva, ipak ćemo našoj deci i potomcima ostaviti u nasleđe održivu budućnost koju će oni sami nastaviti da oblikuju (indijanska poslovica kaže: "Čovek ne shvata da prirodne resurse ne dobija na poklon od svojih predaka, već ih pozajmljuje od svojih potomaka").

Na određen način, ova knjiga Džozefa Stiglica je i moralni kompas, prepun znakova pored puta, što bi rekao naš nobelovac Ivo Andrić. Ona je pokušaj otrežnjenja savremenog čoveka, homo economicusa , da u ovom vremenu pandemije i hipokrizije prestane da bude "čoveku vuk" (homo homini lupus est) i vrati se vrednostima humanosti, solidarnosti, ličnoj odgovornosti, društvenoj odgovornosti i svojoj savesti.

Nepostojanje prave, istinske konkurencije, ali i odsustvo svesti i pogrešan način razmišljanja modernih (savremenih) preduzetnika i tehnoloških lidera o važnoj funkciji konkurencije i njenom značaju za zdravu ekonomiju jedne zemlje, jedan je od ključnih problema današnjeg liberalnog kapitalizma i društva u celini, smatra Džozef Stiglic. Kao primer takvog pogrešnog načina razmišljanja i izvitoperenog morala preduzetničke elite, Stiglic navodi izjavu velikog preduzetnika iz Silicijumske doline Pitera Tila (Petar Thiel), koji je rekao: "Konkurencija je za gubitnike"!

"Deformisana ekonomija i politika imale su podsticaj u obliku deformisanih vrednosti. Postali smo sebičniji kao društvo umesto da sledimo svoje plemenite impulse. Sve više smo se okretali materijalnim vrednostima, manje vodili računa o drugima, postajali manje čovekoljubivi, prvo amoralni, a onda i nemoralni - moralna niskost koja je karakterisala finansijski sektor uvlačila se u sve oblasti. "Nismo razumeli ni da lako možemo skliznuti u sistem koji se najbolje može opisati kao "jedan dolar - jedan glas", ili kako se veliki deo stanovništva lako može razočarati u demokratiju, verujući da je igra nameštena", ističe Stiglic.

Stiglic završava svoju knjigu optimističnim i društveno osvešćenim rečima i porukom:

"Još uvek nije kasno da se kapitalizam spase od samog sebe." Ali s obzirom na to da je knjiga prvi put objavljena 2019. godine i uzimajući u obzir sadašnju situaciju i stanje u kome se nalazi čovečanstvo u 2021. godini, možda je bolje reći: još uvek nije kasno da se čovečanstvo spase od samog sebe. Jer čovek je izgubio razum i logiku. S tim u vezi, vraća na staro pitanje: šta je uzrok bogatstva naroda? Pravi izvor bogatstva naroda Stiglic vidi u kreativnosti i produktivnosti stanovnika jedne države i njihovoj produktivnoj interakciji. Ono se krije i u naučnom progresu, koji nam pomaže da osvetljavamo skrivene istine prirode i koristimo ih za unapređenje tehnologije. Dalje, ono se temelji i u razumevanju organizacije društva, koja se otkriva argumentovanim diskursom, što vodi do institucija čiji su temelji "vladavina prava, mehanizmi uzajamne kontrole i proceduralna regularnost". To je, ukratko, Stiglicov nacrt za progresivnu agendu, koja se zalaže za dinamičniju ekonomiju sa većim zajedničkim prosperitetom. Za realizaciju te ideje Stiglic smatra da je nužno kolektivno delovanje s novom ulogom države i tržišta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije