INTERVJU Miloš Jevtić: Krleža me je najviše namučio!

Dragan Bogutović

07. 11. 2021. u 15:00

DOAJENU našeg novinarstva i publicistike Milošu Jevtiću (1936) pošlo je za perom da objavi čak 220 knjiga intervjua sa istaknutim i vrhunskim umetnicima i naučnicima, što je nesvakidašnji podvig, za Ginisovu knjigu rekorda. Njegovi sagovornici - pisci, naučnici, istoričari, lekari, muzičari, etnolozi, bibliotekari, slavisti - otvorili su duše u tim razgovorima, kazujući o svom životu od rane mladosti, prijateljima, svedočili o zanimljivim događajima i, razume se, o svojoj profesiji i stvaralaštvu. Da je zaista reč o srpskoj eliti svedoči podatak da je među njima, čak, 100 akademika!

ИНТЕРВЈУ Милош Јевтић: Крлежа ме је највише намучио!

Miloš Jevtić

Poreklom iz valjevskog sela Gornja Bukovica, odrastao u učiteljskoj porodici, Jeftić je izvesno vreme radio u tadašnjim kulturno-prosvetnim zajednicama Jugoslavije, Srbije i Beograda, a zatim se okrenuo novinarstvu, životnom pozivu iz koga se iznedrila znamenita Kolekcija knjiga "Odgovori". Nisu, naravno, izostala ni priznanja: Vukova nagrada, Oktobarska nagrada Beograda, Zlatni beočug, Nagrade RTB i Udruženja novinara Srbije za životno delo.

* Koliko je poznato, kolekcija "Odgovori" je jedinstvena u svetskim razmerama. Kako je i kada je nastala?

- Sve je počelo 1974. godine, kada su me primili u Radio-televiziju Beograd... Predložio sam Momčilu Baljku, glavnom uredniku Drugog programa i Milanu Vukosu, generalnom direktoru RTB da mi omoguće da jednom nedeljno, i to u isto vreme, emitujem radio-portrete poznatih jugoslovenskih umetnika i naučnika. Dugo smo se dogovarali. Morao sam da im dam i spisak mogućih prvih sagovornika. Na spisku nije bio nijedan političar ili privrednik. Takođe, predložio sam da se ti razgovori emituju jednom nedeljno, i to u isto vreme. Kada su prihvatili taj predlog, nastao je spor oko naziva emisije. I na kraju, složili smo se da se nazove "Gost Drugog programa". I u martu 1974. snimljena je prva emisija.

* Ko su bili prvi sagovornici?

- Seriju je otvorio prethodni predsednik SANU Velibor Gligorić, a sledeći sagovornici su bili - slikar Miodrag B. Protić, operski umetnik Radmila Bakočević, atomski fizičar Pavle Savić, aktuelni predsednik SANU, vajar Risto Stijović, dramski umetnik Mira Stipica, pesnici Dušan Matić i Oskar Davičo, arhitekta Aleksandar Deroko i kompozitor Mihailo Vukdragović. Iz ostalih delova Jugoslavije sam među prvima razgovarao sa Jurom Kaštelanom, Josipom Vidmarom i Blažom Koneskim. Te razgovore sam vodio do 2003. godine, kada mi je tadašnje rukovodstvo predložilo da, pošto sam penzionisan, završim sa vođenjem razgovora. Radijski život ciklusa Gost Drugog programa obuhvata blizu 800 radio-portreta. Pošto je emisija naišla na veliki odjek, vremenom sam počeo da razgovore proširujem i od njih pravim knjige u saradnji sa autorom. Inače, moj najstariji sagovornik bio je slikar Mirko Rački. Kada smo razgovor vodili 1980. imao je 103 godine.

* Na osnovu kojih kriterijuma ste birali ličnosti sa kojima ćete voditi dijalog?

- U početku birao sam one sagovornike koje sam poznavao, ali i čije su delovanje i ugled bili i poznati i priznati. Tako isto, o sagovornicima sam se dogovarao sa ranijim sagovornicima. Recimo, u izboru pisaca su mi pomagali Velibor Gligorić, moj univerzitetski profesor i moja Valjevka Desanka Maksimović. Za slikarstvo Miodrag Protić i Milorad Kolarić, za pozorište Mira Stupica i Milan Đoković, za muziku Mihailo Vukdragović i Predrag Milošević.

* Imate li neki model za intervjue, ili su razgovore nametale okolnosti?

- U prvim razgovorima sam se koristio opštim znanjima o intervjuima... Kasnije sam, takvo je moje uverenje, unapređivao dramaturgiju razgovora. Na prvom mestu je priprema koja podrazumeva što više saznanja o sagovorniku, prvo o njegovom životnom putu, a potom o njegovom radu u struci, svejedno da li se radi o naučnicima ili umetnicima. Važno je, potom, steći i uvid u poglede i stavove sagovornika o odnosima u društvu... Poslednje pitanje uvek je bilo o budućnosti. Kada sagovornicima uputim pitanja, predložim im da se nađemo pre snimanja i da ih pogledamo, sa mogućnošću da ih dopunimo, odnosno i da nešto izostavimo. Takođe, nastojao sam da sagovornik, kada je bilo moguće, čuje razgovor pre emitovanja.

* Da li je bilo ličnosti s kojima ste želeli a niste uspeln i da napravite intervju-knjigu?

- Razume se, dešavalo se da nisam uspeo da razgovaram sa nekim značajnim stvaraocima. Na prvom mestu su oni koji su iznenada preminuli. Recimo, Žika Pavlović, kog sam znao iz studentskih godina, prihvatio je da razgovaramo. Pripremajući emisiju, nalazili smo se više puta... Dao sam mu i pitanja. Prihvatio ih je. I jednoga dana - bilo je to u "Šumatovcu" - obavestio me je da ide kod Gorana Milašinovića na neka ispitivanja i da ćemo u toku leta otići na Divčibare, i pripremiti knjigu... Nažalost, Žika Pavlović se više nije pojavio. Bilo je još takvih primera. Onda, bilo je i onih koji su mi rekli, nekada sasvim otvoreno, da neće ili čak ne žele da govore za Radio Beograd. To mi se dešavalo devedesetih godina, i to često, u Zagrebu.

* S kojim ste se sagovornikom najviše namučili dok ste radili na intervjuu i knjizi?

- Najviše me namučio Miroslav Krleža. Pisao sam mu 1975. godine nekoliko puta, ali odgovora nije bilo. Posle izvesnog vremena javio mi se telefonom: "Ne mogu da prihvatim da razgovaramo. Nisam ja - tvornica intervjua!" Svima sam pričao o tome, a jedino je reagovao Stipe Šuvar, koga sam upoznao još dok samo bio student. Predložio mi je da bi bilo najbolje da najpre napravim razgovor sa Krležinom suprugom Belom, vrhunskom glumicom, što sam i učinio. Razgovarali smo u njihovoj kući na Gvozdu, a kada je sve bilo završeno Bela je pozvala supruga da zajedno preslušaju emisiju. Bila je veoma zadovoljna i uspela da nagovori Krležu da prihvati intervju. Na to je veliki pisac upitao: "Da li bi moje odgovore mogao da čita neko drugi?" Zbunjeno sam odgovorio da to nije uobičajeno, upitao ko bi umesto njega čitao tekst. Odmah je odgovorio: "Šerbedžija!" Tako je i bilo. Svake nedelje sam išao u Zagreb, a intervju je emitovan u šest nedelja, dogovarali smo se i o knjizi, ali je sve izostalo Krležinom smrću.

* Knjiga se, ipak, pojavila, najpre u Zagrebu, a zatim i u Beogradu...

- Knjigu je objavio zagrebački "Ljevak" i imala je nekoliko izdanja. Kasnije je objavljena kod nas u "Službenom glasniku", kao 12 knjiga "Izabranih razgovora". Za ovaj poduhvat zaslužni su Slobodan Gavrilović i Jelena Trivan, kao i Petar Arbutina i Mijo Raičević, koji je - znalački i strpljivo - pripremio i uredio sve ove knjige. Uspehu ovog izdanja mnogo je doprineo i odličan predgovor Darka Tanaskovića, čiju novu knjigu razgovora "Horizonti smisla" očekujem početkom naredne godine.

* Vašu kolekciju objavljivalo je nekoliko izdavača...

- Najuporniji i najdosledniji bili su Moma Mitrović, sa svojim "Partenonom"i Milan Tasić, vlasnik "Beogradske knjige". Razume se, bilo je i drugih izdavača, a posebnu vrednost knjigama davali su pisci predgovora. Među njima su bili Milka i Pavle Ivić, Vladeta Jerotić, Branko V. Radičević, Jovan Ćirilov, Blaže Koneski, Jure Kaštelan, Milorad Ekmečić...

* Koliko još sagovornika i knjiga imate u planu?

- Zavisi od snage, ali i od vremena. Voleo bih da razgovaram sa vladikom Irinejom Bulovićem, pesnicima Milovanom Danojlićem i Čarlsom Simićem, akademikom Vladimirom Kostićem, rediteljem Emirom Kusturicom, književnim istoričarem Milom Lomparom, piscima Vladimirom Pištalom i Mirkom Demićem, i tu zastajem, verujući u svoje godine.

IZ DANA U DAN

"NOVOSTI" čitam od prvih brojeva, a sredinom šezdesetih godina sam, na nagovor Slobodana Glumca, glavnog i odgovornog urednika, nekoliko meseci pisao osvrte na kulturna zbivanja. Naslov te rubrike je bio "Iz dana u dan".

PORODICA KOLEKCIJE

KADA su se knjige počele redovno da objavljuju, Jevtić je osnovao Porodicu Kolekcije "Odgovori", čiji su se članovi starali za život knjiga. U njoj su sada - Radovan Popović, koji je i urednik svih izdanja, Boro Drašković, Darko Tanasković, Matija Bećković, Ljubomir Simović, Miro Vuksanović, Goran Milašinović, Miloš Jovanović, Lazar Davidović, Ratko Božović, Aleksandar Đurović, Milan Tasić i Jovica Trkulja i Ranko Stojilović. Nedavno je Porodica ostala bez Radana Džodića i Predraga Pipera.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije