"ZELENA ČOJA" NA KRSTU: Predstava rađena po motivima dela Mome Kapora premijerno u Beogradskom dramskom
BEOGRADSKA publika će, tri meseca posle prvog izvođenja u porti Manastira Stanjevići, videti predstavu "Zelena čoja Montenegra" (prema tekstu Mome Kapora i u režiji Nikite Milivojevića): 9. novembra na repertoaru je teatra na Crvenom krstu, postavljena na scenu kao koprodukcija BDP, Gradskog pozorišta iz Podgorice i Grad teatra Budva.
Foto Sarics
Pre i posle beogradske premijere imaće još dva izvođenja (8. i 10. novembra), a o svojim utiscima o predstavi govori piščeva udovica, Ljiljana Kapor:
- Veoma mi je drago što je "Čoja" ugledala svetlost dana, ako ne na filmu, onda na "daskama koje život znače". Imala sam čast i veliko zadovoljstvo da prisustvujem premijeri koja je bila fantastična! Mislim da je predstavljala događaj leta na festivalu: sjajno režirana, glumci savršeni - Andrija Kuzmanović kao Osman-paša i Miloš Pejović kao knjaz Nikola. Oni su, zaista, Momini likovi. Osetila sam to i bila iskreno potresena, njihov odnos je na pravi način izražen u predstavi kao i ljubav između Osman Paše i mis Mejdžori Evens. U Budvi je "Čoja" bila u drugoj dimenziji, u manastirskoj porti, a sada ćemo videti kako izgleda na zatvorenoj sceni.
U jednom od najpopularnijih Kaporovih naslova odigrao je poslednju premijernu ulogu nedavno preminuli Marko Živić. U liku Varočela od večeras gledaćemo njegovog kolegu Ivana Tomića:
- Meni je važno da se, pre svega, uklopim u ekipu koja je dugo radila na ovoj predstavi i ostvarila veliku koprodukciju. Posebno mi je dirljivo što menjam mog počivšeg druga i kolegu Marka Živića - kaže Ivan Tomić. - S obzirom na to da smo se dosta družili, radili zajedno, bili prijatelji, jednim delom mi je drago da je baš meni "zapao" Varočelo.
"Zelena čoja Montenegra", Foto BDP
Inače, "Zelena čoja Montenegra" je u zvaničnoj selekciji 26. Jugoslovenskog pozorišnog festivala "Bez prevoda" u Užicu, a izvođenje je najavljeno za sutra, 7. novembra. U obrazloženju selekcije festivala (koji se ove godine odvija pod sloganom "Pričaj mi o nežnosti"), kao razlog zbog kojeg je uvrštena u festivalski repertoar navodi se da predstava "želi da nam pokaže da na ovom svetu ne postoje samo politika, ratovi i prevare, nego i čast, ponos i ljubav".
Kaporov naslov biće i u selekciji regionalnog pozorišnog festivala RUTA na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu 12. novembra, a deset dana kasnije gostuje i na "Susretima pozorišta/kazališta" u Distriktu Brčko (BiH). Gradsko pozorište u Podgorici imaće, takođe, svoju premijeru: na repertoaru kuće "Zelena čoja Montenegra" je 10. decembra.
Ljiljana Kapor, Foto Tanjug
Glumačka podela
UZ režiju, Nikita Milivojević je uradio i adaptaciju teksta i scenografiju. Glumačke zadatke poverio je i Dejanu Đonoviću, Emiru Ćatoviću (u alternaciji sa Božidarom Zuberom), Simi Trebješaninu, Jeleni Simić, Maji Stojanović, Branimiru Brstini, Stefanu Radonjiću, Miloradu Damjanoviću i Ivanu Zablaćanskom.
Kostimograf je Jelena Stokuća, kompozitor Aleksandar Srebrić, dok je scenski pokret postavila na scenu Amalija Benet.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)