NOVO OTKRIĆE: Frankenštajn je postojao - poznati hemičar poslužio kao inspiracija za lik

J. I.

31. 10. 2021. u 11:55

LIK Frankenštajna nastao je po eminnentnom akademiku iz stvarnog života iz 1800, nije bio lekar već hemičar. Meri Šeli stvorila je svog protagonistu po ugledu na Hamfrija Dejvija - jednog od najpoznatijih naučnika tog doba.

НОВО ОТКРИЋЕ: Франкенштајн је постојао - познати хемичар послужио као инспирација за лик

Foto: Jutjub/Printskrin/ FREE MOVIES

Ovo tvrdi Šeron Raston, šef odeljenja za engleski jezik i kretivno pisanje na Univerzitetu Lankaster, koja je godine provela istražujući rad Meri Šeli, a koja je ove godine objavila knjigu pod nazivom "Nauka o životu i smrti u Frankenštajnu",

- Frankenštaj nije lekar i to se i ne spominje u knjizi. U vreme kada je pisala Frankenštajna, Meri Šeli je čitala knjige koje je napisao Dejvi Hamfri. U knjizi koju je napisala gotovo postoje identični delovi Dejvijevih predavanja - rekla je Raston za britanski Telegraf.

Raston veruje da je Šeli koristila Dejvija kao inspiraciju za Frankenštajna kako bi upozorila "neobične" naučnije da njihovi postupci imaju posledice i da kada se mešaju u prirodu zapravo se "igraju Boga."

KO JE HAMFRI DEJVI?

Hamfri Dejvi (Penzans, 17. decembar 1778 — Ženeva, 29. maj 1829), je bio engleski hemičar i fizičar, predsednik britanskog kraljevskog društva (akademije nauka). Zaslužan je za mnoga otkrića u hemiji. Jedan je od vodećih naučnika Prve industrijske revolucije. Izumom Dejvijeve svetiljke smanjio se broj nesreća u rudnicima. Uspeva da elektrolizom razdvoji hemijske elemente. Dokazao je da je dijamant ugljenik. Stvorio je naprednu teoriju o kiselinama.

Godine 1799, on je eksperimentisao sa azotsuboksidom i bio zapanjen kako ga to stimulisalo da se smeje, te ga je nadimak nazvao „smejući gas” i napisao o njegovim potencijalnim anestetičkim svojstvima u ublažavanju bolova tokom operacija. Takođe je izumeo Dejvijevu lampu i vrlo rani oblik lučne lampe.

Dejvi je bio baronet, predsednik Kraljevskog društva (PRS), član Kraljevske irske akademije (MRIA) i član Geološkog društva (FGS). Bercelijus je smatrao da je Dejvijevo delo Bekerijanska predavanja iz 1806, sa naslovom O nekim hemijskim agensima elektriciteta „jedan od najboljih memoara koji je ikada obogatio teoriju hemije”.

FRANKENŠTAJN ILI MODERNI PROMETEJ

Frankenštajn ili moderni Prometej roman je engleske književnice Meri Šeli koji je nastao 1818. godine, koji sadrži priču o Viktoru Frankenštajnu, mladom naučniku koji stvara grusno, pametno stvorenje putem jednog neobičnog naučnog eksperimenta. Šeli je počela da piše ovu priču u svojoj osamnaestoj godini, a prvo izdanje romana je anonimno objavljeno u Londonu 1. januara 1818, kad je ona imala dvadeset godina. Frankenštajn se smatra prvim romanom naučne fantastike.

Radnja romana počinje kada kapetan Valton sa svojim brodom plovi po arktičkom krugu. Brod je zarobljen u ledu. Tada kapetan sreće naučnika Viktora Frankenštajna. Viktor priča Valtonu svoju priču. Viktor počinje od raznih delova mrtvaca da slaže kreaturu koju namerava da oživi. Njegov je cilj da biće bude prekrasno, ali kada ga oživi razočara se, jer biće je odvratno, preveliko i unakaženo. Užasnut, Viktor napušta u bekstvu prostoriju i zatvara vrata za sobom. Kada se vrati sa ciljem da uništi stvorenje, ovo je već pobeglo. Sledećih nekoliko meseci Viktor se oporavlja od iscrpljenosti, sve dok ne dobija poruku od kuće da mu je ubijen brat. Odmah odlazi kući i kraj Ženeve vidi stvorenje, te je uveren da je ono ubilo njegovog brata.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

 

BONUS VIDEO: DOKTOROVA KULA: Ovde je započela srpska psihijatrija u doba Kneza Miloša

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije