HORIZONTI VELIČKOVIĆA: Retrospektivna izložba našeg velikog slikara juče otvorena u Muzeju savremene umetnosti
RETROSPEKTIVNA izložba čuvenog slikara Vladimira Veličkovića "Figura kao izraz egzistencije" otvorena je juče u Muzeju savremene umetnosti, u Beogradu.
Foto V. Danilov
Autorke postavke su muzejske savetnice Svetlana Mitić i Žaklina Ratković.
Otvarajući izložbu, ministarka kulture i informisanja Maja Gojković je podsetila da je Veličković bio i srpski i francuski slikar koji nikada nije prekidao veze sa Srbijom i nekadašnjom Jugoslavijom. Ukazala je i da je bio prvi Srbin - član francuske Akademije lepih umetnosti, kao i da je srećna što je ministarstvo na čijem je čelu od početka uključeno u organizaciju te velike izložbe.
Izložba, kako ističu u MSU, nije hronološki koncipirana, već prati određene problemsko-tematske segmente u umetnikovom radu. Kroz deset odvojenih celina, koje su definisane kao "Mladost", "Raspeća", "Telo u pokretu", "Mesta", "Gubilišta", "Glave", "Poreklo", "Životinje", "Ništavilo" i "Bez imena", postiže se uvid u složenost Veličkovićevog opusa.
- Pratimo njegov rad od najranijih crteža i slika, nastalih u beogradskom periodu, kada radi oskudne prostore, ukočene, statične atmosfere, preko barokne uzvitlanosti naglašenog pokreta u ciklusu "Strašila", potom figura u različitim fazama trčanja ili pada inspirisanih Mejbridžovim istorijskim eksperimentima sa fotografijom, pa uzavrelih frenetičnih glava oratora ili ispražnjenih, pustih prostora gubilišta, sve do poslednjih prizora spaljene zemlje i pejzaža, čija se linija horizonta gubi u izmaglici dima i magle - navode u MSU.
Foto MSU
Izložba je priređena na svih pet nivoa Muzeja i obuhvata više od sto radova, među kojima i trinaest iz zbirki MSU, sakupljenih između 1962. i 2019. Osim toga zastupljena su i dela iz drugih muzeja i galerija, kao što su: Nacionalni muzej moderne umetnosti - Centar Pompidu (Pariz), Centre national des arts plastiques (Pariz), Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Moderna galerija (Ljubljana), Muzejot na sovremenata umetnost (Skoplje), Umjetnička galerija (Dubrovnik), Narodni muzej u Beogradu, Muzej Zepter, Muzej grada Beograda, Istorijski muzej Srbije, Umetnička zbirka SANU...
Ministarka Maja Gojković na otvaranju izložbe, Foto MKI
U MSU ističu da je Veličković (1935-2019) jedinstvena stvaralačka figura, koja istovremeno pripada srpskoj, jugoslovenskoj, francuskoj u evropskoj kulturi. Diplomirao je 1960. na Arhitektonskom fakultetu, u Beogradu. Bio je saradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1962-1963) u Zagrebu, a od 1963. izlaže samostalno i na kolektivnim izložbama. Od 1966. godine živi i radi u Parizu. Dobitnik je brojnih značajnih nagrada u zemlji i svetu. Bio je član SANU, Francuske akademije i Makedonske akademije nauka i umetnosti. Odlikovan je najvišim francuskim priznanjem u oblasti kulture i umetnosti Commandeur dans l'Ordre des Arts et des Lettres i Ordenom Legije časti.
Porodična arhiva
POSEBNU celinu predstavljaju fotografije i pisma iz porodične arhive umetnika.
Izložbu prate i dokumentarni filmovi i video-prilozi, a postavka će biti otvorena do 21. februara.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)