KNJIŽEVNA KRITIKA: Znakovito i opominjuće
NOVA zbirka pesama Saše Nišavića "Peteljka" (Udruženje za očuvanje baštine Dijak, 2022) u celini je veoma znakovita i opominjuća, o čemu svedoči najpre njen naslov.
Foto: Privatna arhiva
Da se o peteljci drži, na samo Srbija već čitav svet, svedoče surovi događaji koji prestižu jedan drugog, a koji, izvesno, nemaju ništa sa nečim što bi pripadalo tvoračkom ili što bi sadržalo bar klicu utehe. Nasuprot toj očiglednosti jeste poezija koja, kako uočavamo na osnovu stvaralaštva naših savremenika, pokazuje, s nadom koja ipak neumitno jenjava, šta bi sve mogla biti ta peteljka. U poeziji Saše Nišavića to je monaška molitva. I ne umanjujući njen značaj, razumevajući da je ona jedino uzdanje pesničkog subjekta, uviđamo kako celu zbirku presenjuje njegovo izrazito neraspoloženje.
U njoj se istražuje poreklo prelesti, sve što ona sobom nosi, kao i njene posledice. U njoj se i peva iz duhovne potrebe, naravno, ali i iz poštovanja prema onima što tajno čine dobra dela, a kojih još uvek ima. Oni, baš kao i autor ove zbirke u svim svojim knjigama, poniru u "rudarsko okno" jezika "po zavetne i nasušne reči", [...] "po kapi Božje / što dele i drže svet".
Osluškujući bilo reči, tragajući za onima koje su mirotočne, lirski subjekt, istovremeno i stvaralac, nastoji da nas svedeno, a efektno, najčešće se služeći metaforom, aluzijom ili pak simbolom, upozna s procesom savladavanja beline, te osobite "pokorice snega".
Taj proces, kako razumemo čitajući Nišavićeve stihove, podrazumeva neizvesnost i strah, potom i bol - do uspostavljanja veze između "izvučene linije iz kapilara" i "izgrevanja Hrista". No, po rezultatu razumemo da taj bol ima smisla zato što iz njega nastaje novi život. Onaj koji se obnavlja i umnožava sa svakim novim čitanjem, koji obnavlja i samog čitaoca.
Foto Promo
Tako je u poeziji, dok su van nje nalozi za privođenje, neplaćeni računi, kamate, opomene, kazne, sudilišta i presude. Spram njih se usamljenost, kao i uznemirenje, lirskog subjekta uvećava: "Postajem velika školjka / U kojoj se gnezde gromovi / I huje nebesa", a molitva umnožava: "Budnim me drži Gospode / kusi me raspinje".
U toj budnosti, između ostalog, i razumevanje lirskog subjekta i za prognane, za stradale, za njihove bližnje, za spaljene crkve i vinograde, "za oborena stabla breza i jasika", za jurodive...
Snagu za razumevanje svega navedenog lirski subjekt nalazi u konstantnosti još jedne veze koja je - prirodno - uvek deo molitve. Reč je o njegovoj vezi s majkom koja je stalni motiv u poeziji Saše Nišavića. Neke od pesama koje se zasnivaju na tom motivu u okviru njegove poezije sigurno bi se mogle naći u nekoj od antologija: "Molim te Gospode / Kad budem odlazio /dodaj mi majčinu ruku / Kao onog dana / Kad me je niz vrleti / Prvi put na bučnu / Magistralu svela / Kad sam se privijao / Uz njen skut / Strahovao od dolazećeg zvuka / Kao da će grom / Svakog trena / u mene svinuti" ("Odlazak").
Preporučujemo
TAMARA GRUJIĆ ZA "TV NOVOSTI": Odavno ne pišemo scenarija, to je uradio život (FOTO)
20. 03. 2026. u 12:05
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)