NOVA ANALIZA POKAZALA: Štednja u dinarima isplativija

B.Caranović

03. 02. 2021. u 13:31

NOVA analiza isplativosti štednje, Narodne banke Srbije, urađena za period od decembra 2012. do decembra 2020. godine još jednom pokazuje da je isplativije štedeti u dinarima

НОВА АНАЛИЗА ПОКАЗАЛА: Штедња у динарима исплативија

Foto Ilustracija V. N.

- Ispitivanje isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljanje u periodu od osam godina potvrdilo je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u decembru 2020. godine dobio preko 33.600 dinara - približno 300 evra, više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa - kažu u NBS.

Dinarski štediša bi tako nakon perioda štednje u džepu imao 147.991 dinar, ili 1.258 evra. Sa istim ulogom, devizni štediša bi imao 114.280 dinara, odnsono 972 evra.

Oročavanje štednje na godinu dana, bez zanavljanja, u poslednjih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima i to u čak 98 odsto posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša, koji je od decembra 2019. štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara, dobio u decembru 2020. oko 1.900 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Za depozite oročene na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u preko 86 procenata posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Dakle, bez obzira na to koji je period oročavanja štednje u pitanju, kratkoročno ili dugoročno, važi isti zaključak - u prethodnih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

- U prethodnih osam godina dinarska štednja je povećana preko pet puta, sa rastom od čak 75,2 milijarde dinara u odnosu na kraj 2012. godine - objašnjavaju u NBS. - Krajem decembra 2020. godine premašila je 93 milijarde dinara. Pri tome, preko polovine ukupnog rasta - 42,9 milijardi dinara ostvareno je u poslednje tri godine, što potvrđuje da je makroekonomska stabilnost bila preduslov za sticanje i održavanje poverenja građana u domaću valutu.

I devizna štednja u istom periodu beleži rast, iako u procentualnom smislu nešto umereniji u poređenju sa dinarskom štednjom - porasla je za 38,2 procenta u odnosu na kraj 2012. godine, odnosno sa 8,3 milijarde evra na kraju 2012. godine povećana je na 11,4 miilijarde. evra na kraju prošle godine.

Konstantni rast dinarske i devizne štednje u drugoj polovini 2020. ostvaruje se u uslovima ponovnog širenja epidemije, kao i smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva, što dokazuje poverenje građana u bankarski sistem.

U NBS kažu da je očuvana makroekonomska stabilnost uticala da negativni efekti zdravstvene krize imaju manje posledica na ekonomiju.

- Inflacija je niska i stabilna sedmu godinu zaredom i u proseku se kreće ispod 2 odsto, očuvana je vrednost dinara prema evru, devizne rezerve su visoke i krajem godine su iznosile 13,5 milijarde evra - kažu u NBS. - Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima je smanjeno na najniži nivo od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita i u novembru 2020. godine je iznosilo 3,5 procenata.

ZAŠTO JE ISPLATIVIJA DINARSKA

Na veću isplativost dinarske štednje uticala jemonetarna i finansijska stabilnost u dužem periodu, pre svega, niska inflacija, stabilan devizni kurs, finansijska stabilnost i visok nivo deviznih rezervi. Relativno su više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, a povoljniji je poreski tretman štednje u domaćoj valuti - kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15 procenata. Blagovremeno donete monetarne i fiskalne mere u cilju ublažavanja efekata krize izazvane pandemijom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024