TUŽBE ZBOG NAKNADA NEKOM DOBAR BIZNIS: Udruženje banaka tvrdi da je plaćanje troškova obrade kredita po zakonu

B. Ca.

03. 11. 2020. u 11:19

POSLEDNjIH dana povela se polemika o bankarskim naknadama za troškove obrade kredita.

ТУЖБЕ ЗБОГ НАКНАДА НЕКОМ ДОБАР БИЗНИС: Удружење банака тврди да је плаћање трошкова обраде кредита по закону

Foto N. Fifić

Pojedine advokatske kancelarije na sav glas nude zastupanje građanima u borbi za dokazivanje nezakonitosti ove odluke. Iz Udruženja banaka Srbije, međutim, tvrde, da su nadoknade za troškove obrade kredita obračunate po zakonu i podvlače da su isti stav potvrdili Evropski sud pravde, Vrhovni kasacioni sud u Beogradu, kao i Narodna banka Srbije. Iza neosnovane kampanje protiv banaka, kažu, stoje nečiji interesi da se vodi što više sudskih procesa.

Kako u UBS objašnjavaju, Evropski sud pravde je potvrdio zakonitost naknada izjašnjavajući se povodom slučaja iz Mađarske. Isto je zaključilo Građansko odeljenje Vrhovnog kasacionog suda Srbije 2018. godine. U prilog stavu banaka govore i Odluka NBS o jedinstvenom načinu obračuna kamata, koja je doneta 2006. godine, kao i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga iz 2011. godine, a koji preslikava regulativu u ovoj oblasti iz EU.

ŠTETA ZA EKONOMIJU

OSPORAVANjE naknada za troškove obrade kredita, koje su uvedene i ugovorene pre nekoliko godina, može da nanese veliku štetu Srbiji, pre svega kao destinaciji za investiranje - upozorava Vladimir Vasić, generalni sekretar UBS. - Ako se pravo tumači retroaktivno i ako se nove odredbe primenjuju na ugovore od pre 10 ili 12 godina, onda je to loša poruka za postojeće i potencijalne i strane i domaće investitore. Sa druge strane, provocira se nesigurnost na tržištu, koja nikome nije potrebna. Mi smo sada navikli na stabilan bankarski sistem i to je dobro. Mislim da je interes svih, a pre svega građana, da se ta stabilnost očuva.

Napominju da naknade nisu skriveni trošak, jer su klijenti u trenutku sklapanja ugovora znali da ta naknada postoji i na takav ugovor su pristali. Naknada je iskazana kao deo efektivne kamatne stope, na čemu su insistirali NBS i Evropski sud pravde.

- Moramo da primetimo da se u jednom delu javnosti vodi prava kampanja za podizanje tužbi protiv banaka i jasno je da iza toga stoji veliki interes - tvrde u UBS. - Na lokalnim radio-stanicama se emituje reklama, građane sačekuju lifleti u poštanskim sandučićima i za brisačima automobila, zato što jednom malom broju ljudi odgovara da bude što više ovakvih sudskih procesa. Ako praksa pokazuje da se na dinar dosuđen u korist građana, 24 dinara dosudi u korist nekog drugog, onda je jasno da su tužbe zbog bankarskih naknada za nekoga odličan biznis. Utisak je da najviše trpe građani, upliću se u višegodišnje sudske postupke sa neizvesnim krajem, dok su istovremeno sudovi zatrpani predmetima i ne mogu da obavljaju svoju redovnu funkciju.

Prema rečima našeg sagovornika, staro je pravilo da sud zna pravo, a da je njegovo dublje značenje da parnične strane u svom sporu treba da se obrate sudu da presudi ko je od njih u pravu a ko nije.

- S obzirom na to da sporovi o naknadi za obradu kredita traju već dosta dugo, da se i same sudije žale na njihov broj, možda je sazrelo vreme za još jednu sednicu Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda, da posle svih razmenjenih argumenata parničnih strana zauzme stav o tome šta se smatra "jasnim i nedvosmislenim" podacima o troškovima kredita iz Odluke NBS iz 2006/2011/2018. godine, da li i kod nas važi pravilo koje je nedavno potvrdio Evropski sud pravde ili je kod nas situacija drugačija i da sa ovom pričom završimo - naglašavaju u UBS.

Osim toga, naknada za bankarske troškove postoji i u međunarodnim relacijama. Kad se država zadužuje kod međunarodnih institucija, plaća se i naknada za troškove.

- Dakle, naknada nije nikakav domaći specijalitet, već uobičajena relacija u bankarskim poslovima - kažu u UBS. - Osim toga, ovakav način tarifiranja usluga standardno je prisutan i u drugim oblastima poslovanja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu