OČEKUJE NAS DOBRA ŽETVA: Prinosi dovoljni i za izvoz, biće žita i komšijama
GLADI u Srbiji biti neće. Bar kada je reč o ovogodišnjem rodu žitarica i uljarica.
Foto: D. Dozet
Pšenica je rodila i više nego što nama treba, pa će zrna biti i za izvoz. Ovogodišnji rod u Srbiji je oko 2,6 miliona tona. Od toga, za naše potrebe je dovljno 1,5 miliona tona. Uz prelazne zalihe, od oko 500.000 tona, biće sasvim dovoljno i za izvoz. Agrarni stručnjaci očekuju da će rod kukuruza i soje biti rekordan, ali i da ovi vreli dani, ukoliko ne potraju, neće uticati na useve.
Da će ovo biti jedna od uspešnijih, bar ratarskih, godina potvrdio nam je i Vukosav Saković iz Udruženja "Žita Srbije". Kako kaže, na svu sreću ova vrelina proći će bez većih posledica, naročito što se najavljuje da će kratko trajati. Noći su i dalje sa puno rose, što je dobro, da održava vlagu u zemljištu.
Stručnjaci očekuju i rekordan rod kukuruza i soje
- Kukuruz i soja imaju izvanredan potencijal - ističe Saković. - Rod je u dobroj kondiciji, na nivou rekorda. Očekujemo da će biti više od osam tona po hektaru. Vojvođani su navikli čak i da doguraju do 12 tona po hektaru. Svakako, treba još sačekati sa nekim zvaničnim procenama. Neka predviđanja su da bismo mogli da imamo ukupan rod od oko osam miliona tona kukuruza. Zavisi sve od vremenskih uslova koji će biti do kraja berbe.
Prema rečima Sakovića, biće svega za izvoz. Naše žitarice najviše kupuju Makedonci, Rumuni a izvozimo ih i u Albaniju. Kukuruza će biti sigurno nekih tri miliona tona, koje ćemo moći da ponudimo međunarodnom tržištu. Naše potrebe zadovoljava količina od oko 4,5 miliona tona. Prethodne dve godine su bile dobre. Rod je bio do osam milona tona, a sada se očekuje i iznad toga.
NISKA CENA
PŠENICOM se između kompanija trguje po ceni od 17 do 18 dinara, u zavisnosti od kvaliteta i mesta prodaje. Poljoprivredni proizvođači dobijaju od svojih kupaca od 18 do 19 dinara po kilogramu. Ovom cenom poljoprivrednici nisu zadovoljni i traže da bude najmanje 20 dinara po kilogramu. Kod izvoza na Dunavu, za baržu, najkvalitetnije zrno košta 155 evra po toni. Za proizvođača je to cena od 147 evra po toni, kada se oduzmu troškovi izvoza. U Konstanci je 175 evra po toni, ali su troškovi prevoza oko 20 evra.
- Žetva suncokreta krenuće za nekih 10 do 15 dana - ističe Saković. - Tu se ne očekuje neki rekord, ali će prinos biti svakako iznad proseka. Za razliku od suncokreta, kod soje se takođe očekuje obaranje rekorda. Srbija uvek proizvodi više nego što može da potroši.
Proizveli smo oko 2,6 miliona tona pšenice
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da smo u jesen 2019. godine posejali 583.000 hektara pšenice. Za razliku od prethodne dve godine, zrno pšenice sada je mnogo kvalitetnije. Bolja je primena agrotehničkih mera, ali veliku ulogu ima i posejano kvalitetno seme. Prinosi pšenice su neujednačeni, ali se vidi da je manje posejano "tavanske" pšenice, koja kasnije može da služi samo za ishranu stoke. Takva je bila, recimo, prošle godine, pa je Srbija morala da uvozi hlebno zrno iz Mađarske, jer nismo imali dovoljno kvalitetnog roda.
Preporučujemo
SUKOB BUKTI UOČI PREGOVORA "TEŠKIH" 80 MILIJARDI DOLARA: Tramp žestoko preti Netfliksu
25. 02. 2026. u 16:39
IZABRANO 10 NAJLEPŠIH PLAŽA NA SVETU U 2026. GODINI: Evo koliko ih je iz Evrope
25. 02. 2026. u 16:29
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)