"PRED NAMA SU DALJI VELIKI CILJEVI" Mali: Veoma je važno da MMF da svoju potvrdu da smo na pravom putu

Biljana Ristivojević

10. 07. 2024. u 08:06 >> 08:27

MINISTAR finansija Siniša Mali bio je gost Dnevnika RTS, gde je govorio o aranžmanu sa MMF-om, iskopavanju litijuma, ali i o ostalim važnim ekonomskim temama.

ПРЕД НАМА СУ ДАЉИ ВЕЛИКИ ЦИЉЕВИ Мали: Веома је важно да ММФ да своју потврду да смо на правом путу

Foto: RTS printskrin/Siniša Mali

- Treća revizija aranžmana sa MMF, uspešno smo to završili. Srbija je svetla tačka, ako pogledate globalnu ekonomiju. Pred nama su dalji veliki ciljevi. Veoma je važno da MMF da svoju potvrdu da smo na pravom putu - rekao je Mali.

- Stopa rasta BDP-a - prvi smo u Evropi. Strane direktne investicije rastu, rekordno niska stopa nezaposlenosti, imamo na računu 700 milijardi dinara. Vodimo računa o svakom dinaru, držimo makroekonomsku stabilnost. Naravno, nije sve idealno, ima još puno da se radi, veliki su globalni izazovi. Ali imamo jasan cilj, da se 2027. predstavimo na pravi način - navodi ministar.

O litijumu

Ministar Mali govorio je i o iskopavanju litijuma u našoj zemlji.

- Ovo je važna tema, vi danas bez litijuma ne možete da proizvodite električne automobile, mobilne telefone... To postaje sirovina budućnosti, kao što je to bila nafta. Vidite kakvu su odluku doneli Nemačka, Portugalija, Francuska. To postaju projekti od nacionalnog značaja. To je strateško pitanje, možda i najvažnije pitanje za nas, zato i otvaramo tu temu. I ovde ne govorim samo o rudniku, već o celom lancu vrednosti, da nakon toga što se izvadi iz rudnika, da postoji postrojenje koje se bavi preradom, nakon toga katode za baterije, nakon toga fabrika baterija za električna vozila, nakon toga fabrika električnih vozila. Ceo taj lanac, kada bismo ga napravili u našoj zemlji, dao bi doprinos BDP 10-12 milijardi evra svake godine, 16 posto BDP. To bi doprinelo našem BDP, hoćemo da rastemo još više. Ceo taj lanac je 20 hiljada novih radnih mesta. Da li ćemo iskoristiti ovu šansu, od nas zavisi. Zato i otvaramo ovu diskusiju, hoćemo sa svima da razgovaramo. Hoćemo li ono što je bogatstvo naše da iskoristimo. To je dugoročni projekat, sve ćemo da uradimo po najvećim standardima. radi se o ogromnoj, možda najvećoj šansi, zato što je to tu kod nas. Samo je pitanje hoćemo li mi to iskoristiti. Što vam je veći BDP, imate više novca u budžetu, imate veće plate i penzije - ističe ministar Mali.

Briga o porodici

- Briga o porodici za nas je veoma važna, ono što je predsednik Republike obećao, idemo sa podizanjem iznosa za prvorođeno dete, za drugorođeno dete, 500.000 dinara, 600.000 dinara, za treće, za četvrto dete... Danas će odluka odbora biti doneta, ulazimo u javnu raspravu, 17. jula biće prva sesija, nakon toga idemo pred parlament, usvajamo zakon i krećemo u njegovu primenu. Realno je da ćemo taj zakon da usvojimo u septembru. Primena septembar, oktobar, čim završimo javnu raspravu, tada ćemo znati. Velika je stvar da je zakon završen - kazao je ministar.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

AUDIO BM SLUŠNI APARATI: Novogodišnja čarolija zvuka