IAKO JE U POSLEDNJIH DESET GODINA NIKLO OKO 200 OBJEKATA ZA TURISTE, KAPACITETA NEMA DOVOLJNO: Srbiji treba još hotela

Г. В.

21. 06. 2024. u 12:38

HOTELIJERSTVO u Srbiji na zavidnom je nivou. U prilog tome govori procvat kada je reč o smeštajnim kapacitetima za turiste, budući da je u poslednjoj deceniji podignuto oko 200 hotela. Prosečne ocene su od 8,5 do 9,5. Činjenica koja ohrabruje srpski turizam jeste i da je naša zemlja samo prošle godine od stranih gostiju zaradila oko 2,56 milijardi evra, što je za oko 80 odsto više u odnosu na period pre izbijanja pandemije virusa korona. Time je Srbija, prema najnovijem izveštaju turističkog barometra Ujedinjenih nacija, izbila na prvo mesto među destinacijama u svetu koje su zabeležile najveću stopu rasta prihoda od stranih turista u odnosu na 2019. godinu.

ИАКО ЈЕ У ПОСЛЕДЊИХ ДЕСЕТ ГОДИНА НИКЛО ОКО 200 ОБЈЕКАТА ЗА ТУРИСТЕ, КАПАЦИТЕТА НЕМА ДОВОЉНО: Србији треба још хотела

Foto: Jutjub printskrin/Swisstravellerslife/Uprava carina

Iako samo u Beogradu posluje 119 kategorisanih hotela sa nešto više od 7.600 smeštajnih jedinica, odnosno oko 10.580 kreveta, projekcija je da će Srbiji biti potrebno više od toga. Prema ne tako davnoj izjavi predsednika Aleksandra Vučića, trebalo bi podići oko 130 hotela, kako bi se smestilo više od tri miliona očekivanih posetilaca izložbe Ekspo 2027. Kako bi se postojeći i novi hotelijeri osmelili da grade i proširuju svoje kapacitete, Vlada Srbije donela je uredbu kojom sa 20 odsto subvencioniše investicije u ovoj oblasti.

Međunarodna destinacija
 

Prema rečima stručnjaka za hotelijerstvo Ivana Vitorovića, Beograd i Srbija postaju destinacije ne samo regionalne, već evropske i međunarodno priznate. Zato je i prisutan trend ulaganja u hotelijerstvo.

- Pored Beograda nikli su veliki centri koji danas beleže blizu milion noćenja, poput Zlatibora, Kopaonika, Vrnjačke Banje, Sokobanje, a odnedavno je i Fruška gora značajna destinacija. Ima tu još prostora za istok Srbije koji je tek počeo sa skromnim kapacitetima da se rađa kao destinacija - naglašava Vitorović.

I nije samo svetska izložba razlog uvećanja broja smeštajnih jedinica. Renoviranje najveće kongresne sale u Evropi, Sava centra, otvorila je prostor za renomirane posetioce iz različitih stručnih oblasti. Na kraju, i broj turista iz godine u godinu sve je veći. Prema rečima direktora Poslovnog udruženja hotelsko-ugostiteljske privrede (HORES) Georgija Genova, Srbija od 2015. godine svake godine beleži rast broja turista od oko 15 odsto, a jedini izuzetak bila je 2020. godina, zbog korone.

- Popunjenost soba u hotelima u Beogradu je oko 80 odsto u toku godine, što je izuzetno dobro - rekao je Genov. - Isti slučaj je i sa planinskim centrima. Stalno se grade novi hoteli, ranije je bilo 15 do 20 hotela godišnje, ali za Ekspo se očekuje otvaranje velikog broja smeštajnih jedinica. Očekujemo da se izgrade objekti sa najmanje 3.000 do 5.000 novih smeštajnih jedinica u naredne tri godine.

Prema podacima Ministarstva omladine i turizma, u 2020. godini je usled ograničenja putovanja na svetskom nivou koje je nametnula pandemija, prihod od stranih gostiju u Srbiji pao na milijardu evra, oporavak je počeo 2021. godine, kada je prihod porastao na 1,6 milijardi evra, a 2022. godine je bio 2,47 milijarde evra. Osim po deviznom prilivu, prošla godina je bila rekordna i po investicijama, ali i po broju turista iz inostranstva. Prvi put je zabeležen veći broj dolazaka stranih turista u odnosu na domaće.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MIŠLJENJA SU OPREČNA: Da li zaista ovaj jezik koristi najviše poslovnih ljudi?