SRPKINJA U BORBI ZA "ŽIVOTNO DELO": Naučnica i profesorka Gordana Vunjak Novaković finalista Evropske nagrade za pronalazače
FINALISTA ovogodišnje prestižne Evropske nagrade za pronalazače jeste srpska naučnica Gordana Vunjak Novaković, za inovativni doprinos u biomedicini.
Foto: Privatna arhiva
Nominaciju je objavio Evropski zavod za patente u Minhenu.
Rad srpske naučnice i profesorke Univerziteta Kolumbija, članice SANU, koja je postala član Nacionalne akademije inženjerstva SAD, rešio je kompleksne probleme u vezi sa zamenom oštecenog tkiva. To je i opredelilo EZP da po prvi put, naučnica iz Srbije, bude finalista u kategoriji za "Životno delo".
- Tokom svoje naučne karijere, Gordana Vunjak Novaković dala je veliki doprinos inženjerstvu tkiva, jednom od najperspektivnijih načina za produženje ljudskog veka - kazao je Antonio Kampinos, predsednik Evropskog zavoda za patente. - Njena naučna inovacija, preduzetnički način razmišljanja i patentirani pronalasci nude mogućnost bezbednije rehabilitacione medicine, kod mišićno-koštanih, srčanih i plućnih stanja, otvarajući vrata novom dobu regenerativne medicine.
Ovu najcitiraniju srpsku naučnicu ikada, kao dete je inspirisao jedan od najvećih svetskih umova Nikola Tesla. Pokrenula je pronalaženje alternativnog pristupa u laboratorijskom uzgajanju ćelija. To je dovelo do revolucionarnog postignuća u kultivaciji tkiva za primenu u regenerativnoj medicini.
Profesorka Vunjak Novaković sa svojim timom trenutno istražuje i da li bi njihova tehnologija mogla da oporavi pluća oštećena usled COVID-19, i testira novi tretman zasnovan na inhalacionoj terapiji, gde aktivnu komponentu leka predstavlja molekul, koji izlučuju matične celije.
Srpska naučnica, dve decenije se bavi istraživanjima i primenom bioreaktora, koji omogućavaju da se humana tkiva gaje u laboratoriji. Njen rad je fokusiran na inžinjerstvo ljudskih tkiva za regenerativnu medicinu, izučavanje matičnih ćelija i modelovanje bolesti. Sa svojim timom naučnika napravila je srčani mišić od matičnih ćelija koji radi kao srčani mišić odraslog čoveka, što predstavlja pravu revoluciju u medicini kakvu poznajemo.
Pobednici ovogodišnje najprestižnije evropske nagrade za pronalazače biće objavljeni na ceremoniji 17. juna. Rođena je u Beogradu 1948. godine. Trenutno živi u Njujorku.
ODLIKOVANjA
PROFESORKA Vunjak Novaković odlikovana je 2020. godine Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije i njenih građana, kao i za postignute izuzetne rezultate u oblasti medicinskih nauka i biomedicinskog inženjerstva.
Ugledna naučnica je i kreativni ambasador Srbije u okviru Saveta za kreativne industrije pri Vladi Srbije.
PRESTIŽNO PRIZNANjE
EVROPSKA nagrada za pronalazače jedna je od najprestižnijih nagrada za inovacije. Njome se odaje priznanje pojedinačnim pronalazačima i timovima, čiji pionirski izumi pružaju odgovore na neke od najvecih izazova našeg doba. Nagrada se dodeljuje u pet kategorija (Industrija, Istraživanje, Mala i srednja preduzeća, Zemlje koje nisu članice EZP i Životno delo).
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)