U ZAKONU BLAGOSLOV ZA KATEDRU? Novi prosvetni propis nagoveštava kraj napetosti između SPC i Univerziteta
AKADEMSKE rasprave o pravnoj prirodi "blagoslova" Srpske pravoslavne crkve za obavljanje profesorske službe na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu (PBF) svoj ishod su pronašle u predloženim izmenama zakona o visokom obrazovanju.
Pravoslavni bogoslovski fakultet / Foto P. Milošević
Nacrt ovog propisa, koji je od ponedeljka na javnoj raspravi, uvažio je potrebu da SPC ima pravo da daje i uskraćuje saglasnost za službu učenja i studiranja na ovoj ustanovi. Konačnu reč o ovom pitanju daće Ministarstvo prosvete u drugoj polovini aprila, pošto nacrt propisa prođe sud javnosti.
Blagoslov Crkve za obavljanje profesorske dužnosti, ali i studiranja na PBF, duže od godinu dana bio je kamen spoticanja između ovog fakulteta i Univerziteta u Beogradu (UB). Suština tumačenja koja su dolazila najčešće iz sekularnih krugova je da je ova vrsta davanja i uskraćivanja blagoslova za rad protivna Statutu UB i univerzitetskoj autonomiji, ali, u slučaju zloupotrebe, i slobodnoj akademskoj misli. Stav uprave PBF i Srpske crkve bio je da je crkveni blagoslov izraz specifičnosti Bogoslovskog fakulteta, ali i prirodnog kanonskog i duhovnog okrilja SPC i patrijarha, pod kojim ova ustanova deluje.
Da oko prirode ove vrste saglasnosti postoji pravni jaz između PBF i Univerziteta zaključila je i radna grupa, formirana u Rektoratu sa zadatkom da razmotri mogućnosti za usaglašavanje statuta ovih ustanova. Konstatovani raskorak u najvišim aktima, sva je prilika, biće već ovog proleća usklađen aktuelnim izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju.
U tekstu nacrta ovog propisa, koji je sačinilo Ministarstvo prosvete, u regulisanju rada teoloških fakulteta kao neophodan uslov predviđena je i saglasnost SPC, odnosno verskih zajednica, za konkurisanje za rad na fakultetu, kao i izbor u akademska zvanja.
- To se odnosi na visokoškolske ustanove tradicionalnih crkava i verskih zajednica, koje imaju viševekovni istorijski kontinuitet i čiji je pravni subjektivitet stečen na osnovu posebnih zakona. Potrebno je propisati dodatne uslove koji se odnose na pribavljanje saglasnosti organa crkve, u odnosu na lica koja vrše službu učenja, kao i saglasnost studenata za upis - preciznirano je u obrazloženju predloženog nacrta.
Uvođenje ove vrste mehanizma u "visokoškolski zakon" za SPC je samo formalizacija prirodnog stanja između PBF i Patrijaršije.
- PBF u okviru Univerziteta funkcioniše po odredbama Statuta fakulteta koji je više puta prihvatio i potvrdio Univerzitet. Blagoslov visokih crkvenih tela za naučni rad na ustanovi koja izučava i širi znanje o učenju Crkve u sferi je osnovne akademske i pravne logike - navode u SPC.
ODBRANA PROFESORA, NAPAD NA CRKVU
SPOR oko prirode blagoslova za rad na PBF, iako ovaj mehanizam postoji od prvog dana povratka ovog fakulteta pod okrilje Univerziteta 2004. godine, buknuo je pošto ga je jesenas Sinod SPC uskratio profesorima Bogoljubu Kubatu i episkopu Maksimu (Vasiljeviću). To je bio povod za svojevrsnu javnu kampanju protiv SPC i njenih tela, koja je pravdana navodnim nezakonitim uticajem Crkve na rad fakulteta i slobodu mišljenja njegovih profesora.
VUČIĆEVO UPOZORENjE UDARNA VEST U RUSKIM MEDIJIMA: Evropa mora da shvati, Amerika se nikad više neće vratiti
IZJAVA predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj upozorava da Evropska unija mora da se suoči sa činjenicom da se Sjedinjene Američke Države nikada neće vratiti starom modelu odnosa sa Evropom, objavljena je kao udarna vest na naslovnoj strani svetskog izdanja ruskog portala Sputnjik, kao i na ruskoj agenciji RIA Novosti.
27. 01. 2026. u 07:44
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
GRAD NA RUBU PONORA: Klizišta odnela zemljište ispod kuća na Siciliji - snimci su JEZIVI (VIDEO/FOTO)
KATASTROFALNO nevreme koje je pogodilo jug Italije izazvalo je nezapamćenu štetu, a najkritičnije je na Siciliji, gde se u gradu Nišemiju urušio čak četiri kilometra dug deo litice. Zbog klizišta je više od hiljadu ljudi hitno evakuisano, jer je klizište bukvalno odnelo zemlju ispod kuća.
27. 01. 2026. u 11:26
Komentari (0)