HRVATI OBRUKALI TITA U VAŠINGTONU: Titova poseta Ričardu Niksonu i vrela zagrebačka politička jesen

Ivan Miladinović/ Rade Dragović

24. 10. 2020. u 07:00

OKTOBAR 1971. godine. Žutilo ovladalo Maksimirskom šumom. "Hrvatsko proleće" vri i ne obazire se na jesen.

ХРВАТИ ОБРУКАЛИ ТИТА У ВАШИНГТОНУ: Титова посета Ричарду Никсону и врела загребачка политичка јесен

Fotografije: Stevan Kragujević, dokumentacija "Novosti" i Borba, Tanjug i "Vikipedija"

Na zboru na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kome je prisustvovalo više od hiljadu studenata, dr Hrvoje Šošić, saradnik zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, predložio je da se Hrvatska konstituiše kao suverena država i da zatraži prijem u Ujedinjene nacije:

- Formirajmo Narodnu banku, imenujmo odmah njenog guvernera i pošaljimo ga u Vašington po kredite.

I predsednik zagrebačkih studenata Dražen Budiša ponavlja zahtev za prijem Hrvatske u Ujedinjene nacije, ali ide i korak dalje:

- Mi mislimo da je Hrvatskoj mjesto u Ujedinjenim narodima. Uostalom, to pravo mogu da ostvare i ostale nacije u Jugoslaviji.

Tražio je puni suverenitet Hrvatske i demontiranje zajedničke vojske: - Država bez vojske nije država.

Tih dana i Izvršni odbor Matice hrvatske zahteva da JNA promeni naziv u Oružane snage SFRJ, da regruti služe vojsku u svojoj republici, a da komandni jezik u svakoj republici bude jezik većinskog naroda. Predlagano je i da Jugoslavija promeni ime u Savez jugoslovenskih socijalističkih samoupravnih republika - SJSSR, i da se za glavni grad Jugoslavije proglasi Novi Beograd.

Mika Tripalo, Fotografije: Stevan Kragujević, dokumentacija "Novosti" i Borba, Tanjug i "Vikipedija"

JOSIP Broz Tito, dok se ovo dešavalo po Zagrebu, nalazio se u zvaničnoj poseti SAD, na poziv predsednika Ričarda Niksona. U Vašingtonu je dočekan sa najvećim uvažavanjem i počastima koje su retko priređivane stranim državnicima. Tema razgovora sa predsednikom Niksonom, u koje je bio uključen i Henri Kisindžer, obuhvatala je sva goruća svetska žarišta - Vijetnam, Moskvu, Laos, Kambodžu, Rumuniju...

Priređena mu je veličanstvena konferencija za medije u Klubu nacionalne štampe u Vašingtonu. I dok je govorio o nezaobilaznoj ulozi Jugoslavije u međunarodnim odnosima i Pokretu nesvrstanih, jedan novinar ga je prekinuo:

- Vi pričate o nekom značaju vaše zemlje u svetu, a ona vam se raspada, evo, Hrvati traže prijem u Ujedinjene nacije.

Svoju tvrdnju izveštač "Vašington posta" je jugoslovenskom predsedniku dokumentovao Tanjugovim informacijom o ovim događajima u Zagrebu.

Tito je ostao bez reči. Teško je doživeo javnu blamažu. U izveštaju CIA o boravku maršala Josipa Broza u Sjedinjenim Američkim Državama, i piše da se Tito, kad je pročitao ovu Tanjugovu vest, povukao u svoju hotelsku sobu u Vašingtonu, po kojoj je tumarao nekoliko sati. Napad depresije i malodušnosti je bio očit... Spomenuto zapažanje CIA zapravo je jedan od dokumenata iz zbirke sistematizovanih američkih obaveštajnih izveštaja o Jugoslaviji, od raskida sa Staljinom 1948. do 1990. i raspada Jugoslavije, koje je Nacionalni obaveštajni savet SAD objavio početkom ovog veka.

I Zdravko Vuković, ondašnji direktor Televizije Beograd, u svojim sećanjima je zabeležio: "Po informaciji iz Titove najuže pratnje, bio je veoma ljut i neraspoložen i na dva sata se potpuno povukao..."

KOLIKO je bilo vidljiva Brozova šokiranost zahtevima koji su pristigle iz Zagreba svedoči i njegov sutrašnji susret, 10. oktobra 1971. godine, sa Ričardom Niksonom u Ovalnoj sobi Bele kuće. Njihov razgovor, koji je trajao od 10 do 11 sati pre podne, u ovom izveštaju CIA je detaljno opisan. I prvi čovek Amerike pokazao je veliko razumevanje zbog neprilike u kojoj se našao njegov gost i sastanak je otvorio pomenutom konferencijom za novinare:

"Predsednik Tito je rekao da mu je postavljeno mnogo pitanja u pres-klubu i da je u odgovoru rekao predstavnicima štampe sve što misli, iako to možda nije sve zadovoljilo. Na to je predsednik SAD rekao da je predsednik Tito zaista veoma vešto odgovarao na pitanja, a da odgovori koji bi zadovoljili sve ne bi bili dobri, jer oni obično ne kazuju ništa."

Prvi čovek Jugoslavije teško se oporavljao od ovog šoka. Ali definitivno je odlučio da raščisti sa partijskim rukovodstvom Hrvatske i svim njihovim satelitima.

Prethodno je pokušao da pridobije uz sebe Miku Tripala. Računao je na njega, Mika, kome je pravo ime bilo zapravo Ante, bio je prvoborac, na njegov predlog je izabran za predsednika Saveza omladine Jugoslavije. Gajio je lične simpatije prema Tripalu, uživao je u njegovom društvu. Dopadala mu se Mikina duhovitost, umeo je da ga razvedri i raspoloži šalama koje drugi nisu ni pomišljali da kažu pred njim. Mnogo pre Tripalovog dolaska za sekretara CK SK Hrvatske pravio je kombinacije da on bude njegov naslednik.

Nikson i Tito u Zagrebu, Fotografije: Stevan Kragujević, dokumentacija "Novosti" i Borba, Tanjug i "Vikipedija"

PRED polazak u posetu Americi i Kanadi pozvao je Tripala da dođe u Beograd na privatni razgovor. Tito mu je bez okolišenja ponudio da ga nasledi na njegovom mestu pod uslovom da mu pomogne u rešavanju problema u Hrvatskoj. Broz je bio siguran da će Tripalo prihvatiti njihovo savezništvo. Ali dobio je negativan odgovor. Tripalo je rekao da se ne može odreći svojih načela, kao ni vernosti svojoj domovini. Tito je ga je malo u uštrijem tonu podsetio na parole koje su tih dana kružile Zagrebom ("Tito, pljunem ti na čelo, ak'ne nosiš ustaško odelo", "Neće se više ponoviti 1941", "Dosad smo pili dalmatinsko vino, a sada ćemo srpsku krv"), a potom prokomentarisao da su "u Hrvatskoj problem Srbi, u Lici i drugde u republici". Tripalo se nije složio s tom konstatacijom i u polemičnom tonu odgovorio da problem nisu Srbi, nego Hrvati u Hrvatskoj. Razišli su se bez ikakvog dogovora.

Međutim, lider Maspoka Mika Tripalo, u ovom razgovoru sa Brozom, zaboravio je da njegov problem nisu Hrvati u Hrvatskoj već Srbi i to u Srbiji, što je i sam priznao samo neki mesec ranije za vreme posete Crnoj Gori kada je na večeri sa rukovodstvom ove republike, kojoj je prisustvovao i Veljko Vlahović, rekao "Srbiju treba slomiti, ali je treba slomiti tako što ćemo joj odlomiti oba krila, obe pokrajine i svesti je između Užica i Beograd". O ovom incidentu je dr Žarko Bulajić, predsednik Izvršnog veća Crne Gore, izvestio svog kolegu u Srbiji Milenka Bojanića, a on Marka Nikezića. Revoltiran, Nikezić je 14. marta 1971. u prisustvu Vlahovića isto preneo Titu posle njegovih zamerki na račun Srbije. Tito se zbunio, a Vlahović je kukavno ćutao.

Koliko je vašingtonska trauma bila Titovoj podsvesti govori i podatak da je posle 21. sednice CK SKJ u Karađorđevu i likvidacije hrvatskog rukovodstva, u Zagrebu, po pisanju "Vjesnika", samouvereno komentarisati zahtev za prijem Hrvatske u Ujedinjene nacije: - Baš će oni dugo počekati da to uzmu. Ja mislim da će se prije Sava okrenuti natrag i poteći prema Triglavu.

Počekali su, uz njegovu pomoć, dvadesetak godina, Sava nije potekla prema Triglavu, a Hrvatska je ušla u Ujedinjene nacije. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna