DECA MOLILA DA IH NE UBIJAJU: Branko Dimović Dimeski snima novi film o stradanju u Norveškoj - Želim da istina jednom bude na strani Srba

Јелена Стојковић
Jelena Stojković

25. 05. 2024. u 07:00

PISAC reditelj i producent koji završava rad na trećem filmu o stradanju Srba u nacističkim logorima u Norveškoj, Srbin sa Kosova I Metohije, Branko Dimović Dimeski kaže da uprkos velikom trudu koji ulaže u dokazivanju istine o stradanju velikog broja Srba, mnogi i dalje pominju iključivo Jugoslovene stavljajući po strani neopozive dokaze, o stradanju Srba koji su tretirani kao “podvrsta”.

ДЕЦА МОЛИЛА ДА ИХ НЕ УБИЈАЈУ: Бранко Димовић Димески снима нови филм о страдању у Норвешкој - Желим да истина једном буде на страни Срба

Branko Dimeski, Foto Privatna arhiva

- Stradanje srpskog naroda i dece u nacističkim logorima u Norveškoj jedno je od najstrašnijih događaja u našoj istoriji. Više od 4.000 srpskih logoraša poslato je u smrt u Norvešku tokom Drugog svetskog rata, od kojih se nažalost 2.369 nikada nije vratilo svojim kućama. Više od 200 srpske dece takođe je poslato u smrt u Norvešku. Dokumenti do kojih sam došao svedoče o strahotama kroz koje je srpska deca i narod prolazili – kaže Dimeski.

Posle sukoba u našoj zemlji i odlaska iz rodnog Gnjilana, on se seli za Norvešku gde nastavlja svoj život. Nostalgiju je lečio stalnim istraživanjem istorije odnosa dva naroda, zemlje iz koje potiče i zemlje u kojoj živi. Podaci do kojih je došao nagnali su da obelodani podatke, tako su nastali filmovi o stradanju Srba, a onda i o stradanju srpske dece u nacističkim logorima.

 

Foto: Privatna arhiva

- Norveški stražari posle Drugog svetskog rata svedočili su o ubistvima dece uzrasta  od 13-14 godina, koji su molili za milost pre nego što su surovo ubijeni i bačeni u već iskopane rake. Jedan od stražara iz logora u Botnu svedoči da je veliki broj dece ubijen na takav način, a da je nacistički oficir opravdavao zločine tvrdnjom da su to bolesni Srbi osuđeni na smrt u NDH. Ovi događaji potvrđuju da je Norveška tokom Drugog svetskog rata bila ispostava za genocid nad srpskim narodom, koji je započeo u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - kaže Dimeski.

On je mišljenja da narativi o internircima ili ideološko povezivanje direktno nanose štetu srpskom narodu, jer odvlače pažnju sa suštine problema.

 

Foto: Privatna arhiva

- Posedujem dokumenta izdata od nacističkih vlasti, konkretno nemačkog policijskog bataljona 225 u julu 1942, koja su naređivala stražarima da ubijaju srpske logoraše  uz napomenu da su “Srbi podvrsta i da ne  štede municiju na njih. Svedočenja i dokumenti o stradanju srpskih logoraša potvrđuju nepravdu koja je počinjena nad našim narodom – kaže Dimović.

Naš sagovornik podseća da danas nemamo ni jedno obeležje gde se možemo pokloniti našim srpskim precima i deci koja su u najtežim mukama ubijana i da se mora učiniti sve kako bi se ova nepravda ispravila.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?