OBELEŽENA 109. GODIŠNJICA BREGALNIČKE BITKE: Na brdu Kalenica kod Štipa na istoku Makedonije

Mladen Stančić - Stalni dopisnik iz Skoplja

29. 06. 2022. u 17:58

CENTRALNA ceremonija obeležavanja 109. godišnjice Bregalničke bitke vođene od 30. juna do 9. jula 1913. godine, polaganjem venaca i odavanjem počasti palim srpskim ratnicima, održana je u sredu na brdu Kalenica kod Štipa, na istoku Makedonije.

ОБЕЛЕЖЕНА 109. ГОДИШЊИЦА БРЕГАЛНИЧКЕ БИТКЕ: На брду Каленица код Штипа на истоку Македоније

Foto M. Stančić

Na mestu nekadašnje monumentalne spomen kapele koju su bugarske okupatorske snage srušile u Drugom svetskom ratu, izgrađena je meteorološka stanica. U kripti kapele bili su posmrtni ostaci više od šest hiljada poginulih srpskih ratnika. Na tom mestu na platou ispred spomen ploče na komemorativnom skupu u ime Vlade Republike Srbije lovorove vence su položili Miodrag Kapor, državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Republike Srbije zajedno sa ambasadorkom Republike Srbije u Republici Severnoj Makedeoniji Nevenom Jovanović, i izaslanikom odbrane Republike Srbije potpukovnikom Vujicom Vukobratovim.

Vence i bukete svežeg cveća poližili su i predstavnici srpskih asocijacija i stranaka u Severnoj Makedoniji kao i lokalne samouprave Štipa.

Foto M. Stančić

Na komemorativnom skupu o značaju pobedničke vojničke operacije srpske vojske u Bregalničkoj bici za okončanje Drugog balkanskog rata, govorio je Miodrag Kapor, koji je istakao da je „za 10 dana koliko je trajala Bregalnička bitka, na ovim prostorima ostalo preko 20.000 mrtvih i ranjenih Srba i preko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih Bugara...“

U u okviru obeležavanja 109. godišnjice Bregalničke bitke, otkriena je i spomen ploče na zgradi škole u selu Cera u Opštini Makedonska Kamenica. Parastos palim ratnicima iz balkanskih i Prvog svetskog rata na području Makedonije služen je u spomen kosturnici u selu Karaslare kod Velesa.

Foto M. Stančić

Vojna operacija

Bitka na Bregalnici vodila se u periodu od 30. juna ‒ 9. jula 1913. godine. Bugarska je bez objave rata 30. juna 1913. godine, ne želeći da sačeka rešenje spora sa Srbijom oko podele teritorija arbitražnog suda Rusije, izvršila prepad na srpsku i grčku vojsku i time započela rat, a u isto vreme i bitku na srpskom frontu.

Prostor na kome se odvijala bitka proteže se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, pa niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar. U bici su učestvovale 1. i 3. armija, 7 pešadijskih i 1. konjička divizija (127 bataljona, 253 topa i 33 eskadrona), oko 176.000 boraca sa 253 topa sa srpske strane, a sa bugarske strane 4 armija, makedonsko-jedrensko opolčenje, 4 divizije i 3 brigade (95 bataljona, 230 topova), oko 130.000 boraca.

Gubici kod 1. i 3. srpske armije bili su oko 20.000 mrtvih i ranjenih, kod 4. bugarske armije oko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Najžešći boj je doživela Timočka divizija, koja je uspešno branila juriše dva puta nadmoćnijih Bugara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri