SARADNJA ARHIVA SRBIJE I BiH: Potpisan protokol, održana promocija knjige "Sarajevski atentat – povratak dokumentima" (FOTO)

Novosti online

25. 06. 2022. u 09:05

DRŽAVNI arhiv Srbije i Arhiv BiH potpisali su protokol o saradnji 23. juna 2022. godine, u sklopu manifestacije „Principovi dani u Istočnom Novom Sarajevu”.

САРАДЊА АРХИВА СРБИЈЕ И БиХ: Потписан протокол, одржана промоција књиге Сарајевски атентат – повратак документима (ФОТО)

Foto: Državni arhiv Srbije

Protokol su u ime dveju institucija potpisali direktori dr Miroslav Perišić i mr Danijela Mrda.

Protokolom o saradnji definisana je saradnja na trogodišnjem projektu analiziranja i predstavljanja istorijske građe i činjenica o Srbima u Sarajevu.

Foto: Državni arhiv Srbije

Potpisnici su se obavezali da će razmenjivati informacije naučne i stručne prirode, kao i da će raditi na projektima zajedničkih izdanja arhivskih dokumenata i organizovati zajedničke izložbe, okrugle stolove i naučne skupove.

Nakon potpisivanja protokola otvorena je izložba Arhiva BiH „Sarajevski atentat – istorijski kontekst u svjetlu dokumenata Arhiva Bosne i Hercegovine“ i održana promocija knjige „Sarajevski atentat – povratak dokumentima“ dr Miroslava Perišića, direktora Državnog Arhiva Srbije. O izložbi i knjizi govorio je prof. dr Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Autor knjige Miroslav Perišić govorio je o predistoriji Prvog svetskog rata i evropskim političkim procesima koji su do njega doveli.

Perišić je, uoči početka promocije knjige, rekao novinarima da su različiti pogledi na sarajevski atentat, koji su preplavili svetsku publicistiku i propagandu, više politički motivisani i oni imaju nenaučnu poruku, a to je da istorija može da se mijenja kako kome padne na pamet u svrhu dnevno političkih interesa.

- Ono što se desilo 28. juna 1914. godine je značajan događaj u svjetskoj istoriografiji, ali on ima svoju predistoriju i ne može se posmatrati izolovano. On mora da se posmatra u procesima koji su tekli još u drugoj polovini i krajem 19. vijeka - pojasnio je Perišić, koji je i direktor Državnog arhiva Srbije.

Prema njegovim riječima, pripreme za Veliki rat su počele u posljednjim decenijama 19. veka, tako da dovođenje u vezu atentata u Sarajevu sa uzrocima Prvog svetskog rata su potpuno nenaučni pristupi.

- O tome se dosta raspravlja u naučnoj javnosti, postoje knjige, dokumenti, istraživanja i svako ko je naučno odgovoran može samo na taj način da sagledava istoriju, koja bez razumevanja konteksta ne postoji. U knjizi je objavljeno više od 200 dokumenata, ima i mnogo novih - naveo je Perišić.

Foto: Državni arhiv Srbije

Jedan od tih dokumenata, dodaje Perišić, jeste i dojava iz Zemuna da će se dogoditi atentat na Franca Ferdinanda u Sarajevu.

- Dojava je austrougarskim vlastima poslata 17. juna, samo 11 dana pre atentata. Znači da su njihove vlasti posedovale informaciju da će se atentat dogoditi, ali nisu reagovali. To jedan od ključnih dokaza da su oni pustili da se atentat dogodi, a da odgovornost za to snose oni koji su obezbeđivali Ferdinanda, a to nisu uradili kako treba - ukazao je Perišić.

Perišić je istakao i da nikome iz bezbednosnih službi koje su čuvale prestolonasljednika tog kobnog dana nije suđeno, a neki su čak i napredovali u službi.

- Mislim da je to jedan od pokazatelja o čemu se zapravo radi - zaključio je Perišić.

Svečanosti su prisustvovali rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić, Nj. e. Aleksandar Đorđević, ambasador Srbije u BiH, Nataša Đorđević, ministar savetnik Ambasade Republike Srbije u BiH, Aleksandar Kostović, zamenik načelnika Opštine Istočno Novo Sarajevo, prota Vojislav Čarkić, Velimir Divljanović, protojerej, starešina Crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu, predstavnici javnih institucija i ustanova. Delegaciju Državnog arhiva Srbije činili su dr Miroslav Perišić, Jelica Reljić i Zlatibor Marković, pomoćnici direktora i Aleksandar Marković, rukovodilac Odeljenja arhivske građe starog perioda.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

Donorstvo je herojstvo