SARADNJA ARHIVA SRBIJE I BiH: Potpisan protokol, održana promocija knjige "Sarajevski atentat – povratak dokumentima" (FOTO)
DRŽAVNI arhiv Srbije i Arhiv BiH potpisali su protokol o saradnji 23. juna 2022. godine, u sklopu manifestacije „Principovi dani u Istočnom Novom Sarajevu”.
Foto: Državni arhiv Srbije
Protokol su u ime dveju institucija potpisali direktori dr Miroslav Perišić i mr Danijela Mrda.
Protokolom o saradnji definisana je saradnja na trogodišnjem projektu analiziranja i predstavljanja istorijske građe i činjenica o Srbima u Sarajevu.
Foto: Državni arhiv Srbije
Potpisnici su se obavezali da će razmenjivati informacije naučne i stručne prirode, kao i da će raditi na projektima zajedničkih izdanja arhivskih dokumenata i organizovati zajedničke izložbe, okrugle stolove i naučne skupove.
Nakon potpisivanja protokola otvorena je izložba Arhiva BiH „Sarajevski atentat – istorijski kontekst u svjetlu dokumenata Arhiva Bosne i Hercegovine“ i održana promocija knjige „Sarajevski atentat – povratak dokumentima“ dr Miroslava Perišića, direktora Državnog Arhiva Srbije. O izložbi i knjizi govorio je prof. dr Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Autor knjige Miroslav Perišić govorio je o predistoriji Prvog svetskog rata i evropskim političkim procesima koji su do njega doveli.
Perišić je, uoči početka promocije knjige, rekao novinarima da su različiti pogledi na sarajevski atentat, koji su preplavili svetsku publicistiku i propagandu, više politički motivisani i oni imaju nenaučnu poruku, a to je da istorija može da se mijenja kako kome padne na pamet u svrhu dnevno političkih interesa.
- Ono što se desilo 28. juna 1914. godine je značajan događaj u svjetskoj istoriografiji, ali on ima svoju predistoriju i ne može se posmatrati izolovano. On mora da se posmatra u procesima koji su tekli još u drugoj polovini i krajem 19. vijeka - pojasnio je Perišić, koji je i direktor Državnog arhiva Srbije.
Prema njegovim riječima, pripreme za Veliki rat su počele u posljednjim decenijama 19. veka, tako da dovođenje u vezu atentata u Sarajevu sa uzrocima Prvog svetskog rata su potpuno nenaučni pristupi.
- O tome se dosta raspravlja u naučnoj javnosti, postoje knjige, dokumenti, istraživanja i svako ko je naučno odgovoran može samo na taj način da sagledava istoriju, koja bez razumevanja konteksta ne postoji. U knjizi je objavljeno više od 200 dokumenata, ima i mnogo novih - naveo je Perišić.
Foto: Državni arhiv Srbije
Jedan od tih dokumenata, dodaje Perišić, jeste i dojava iz Zemuna da će se dogoditi atentat na Franca Ferdinanda u Sarajevu.
- Dojava je austrougarskim vlastima poslata 17. juna, samo 11 dana pre atentata. Znači da su njihove vlasti posedovale informaciju da će se atentat dogoditi, ali nisu reagovali. To jedan od ključnih dokaza da su oni pustili da se atentat dogodi, a da odgovornost za to snose oni koji su obezbeđivali Ferdinanda, a to nisu uradili kako treba - ukazao je Perišić.
Perišić je istakao i da nikome iz bezbednosnih službi koje su čuvale prestolonasljednika tog kobnog dana nije suđeno, a neki su čak i napredovali u službi.
- Mislim da je to jedan od pokazatelja o čemu se zapravo radi - zaključio je Perišić.
Svečanosti su prisustvovali rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić, Nj. e. Aleksandar Đorđević, ambasador Srbije u BiH, Nataša Đorđević, ministar savetnik Ambasade Republike Srbije u BiH, Aleksandar Kostović, zamenik načelnika Opštine Istočno Novo Sarajevo, prota Vojislav Čarkić, Velimir Divljanović, protojerej, starešina Crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu, predstavnici javnih institucija i ustanova. Delegaciju Državnog arhiva Srbije činili su dr Miroslav Perišić, Jelica Reljić i Zlatibor Marković, pomoćnici direktora i Aleksandar Marković, rukovodilac Odeljenja arhivske građe starog perioda.
Preporučujemo
TRAGEDIJA U RUSIJI: Srušio se vojni avion u Rjazanju - ima poginulih (VIDEO)
24. 06. 2022. u 07:41
NAJU I POVERENIK: Neophodno da javni službenici unaprede svoja znanja
25. 02. 2026. u 18:30
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)